U Ministarstvu finansija smatraju da je to zadovoljavajući rezultat u aktuelnim okolnostima, kao i svojevrsna potvrda da je Vlada uspješno odgovorila velikim izazovima.

"Istovremeno, ovakvom ocjenom, opravdana su nedavno javno iznijeta očekivanja ministra finansija da transparentnost i angažovanje Ministarstva finansija i Vlade u radu sa kredibilnim partnerima, čuva kreditni rejting i u ovim nestabilnim vremenima. Očuvanje postojećeg kreditnog rejtinga i stabilnih izgleda za malu i zavisnu ekonomiju, poput crnogorske, naročito ohrabruje usljed aktuelnih ekonomskih potresa na globalnom nivou", saopšteno je iz tog resora.

Uzimajući u obzir činjenicu da kreditni rejting utiče na mogućnost zaduživanja, visinu kamatne stope i druge parametre, u trenutku kada postoji realna potreba za zaduženjem države, očuvanje postojeće ocjene, kako kažu u MF, dodatno dobija na značaju.

Kažu da stabilnost ovog ključnog ekonomskog pokazatelja, u veoma složenim okolnostima, ohrabrujući je signal i za sve postojeće i potencijalne investitore.

"Naime, izvještaj ukazuje da će SDI biti ključni pokretač crnogorskog uvoza, koji podržava investicione projekte koji se odnose na hotelsku i ugostiteljsku industriju. Očekuje se da SDI bude prosječno oko 10% BDP-a godišnje u periodu 2023-2025, uglavnom u skladu sa istorijskim trendovima, podstičuci rastući uvoz. Shodno tome, procjenjuje se da će deficit tekućeg računa zemlje biti u prosjeku 13,8% BDP-a tokom 2022-2025", poručuju iz Ministarstva finansija.

Kako ističu pored uticaja na status države kod međunarodnih finansijskih institucija, očuvanje rejtinga pruža sigirnost domaćem bankarskom sektoru, na kojem država planira da se zaduži.

U izvještaju se procjenjuje se da će Vladine gotovinske rezerve pokriti najveći dio njenog finansiranja u 2022. godini, kao i da će država imati konstruktivan odnos sa međunarodnim finansijskim institucijama, kako bi se uravnotežili svi nedostaci spoljnog finansiranja u 2023. godini.

"Ova kreditna agencija procjenjuje da će realna stopa rasta BDP-a Crne Gore iznositi 4,5% u 2022. godini, uz prihode od turizma i priliv stranih direktnih investicija (SDI), dok su izgledi za 2023. godinu neizvjesniji usljed rastuće inflacije koja smanjuje potrošnju domaćinstava. Konstatuje se da će turizam u 2022. godini ipak dostići oko 85% rekordne sezone iz 2019. godine", poručuju iz Ministarstva finansija.

Krajnja namjera MF i Vlade, kako kažu, nije samo očuvanje, već u konačnom, maksimalnim naporima, u mjeri mogućeg, poboljšanje kreditnog rejtinga i fiskalnih izgleda, u nekom od narednih izvještaja.

"Očekivanja baziramo i na ocjenama najnovijeg izvještaja, prema kojem bi do poboljšanja rjetinga Crne Gore moglo doći u slučaju brže budžetske konsolidacije. U ovom scenariju, očekivanja su da neto javni dug potencijalno bude ispod 60% BDP-a, uz ostvarenje primarnog suficita", zaključuje se u saopštenju Ministarstva finansija.