"Sa takozvane 'naše strane' se vidjela posvećenost i namjera da se država uhvati ukoštac sa ovim problemima, a u isto vrijeme je pristizala i pomoć od strane međunarodnih institucija koje se bave razbijanjem mreža organizovanog kriminala i njihovih kanala komunikacije. Međutim, ipak nije došlo do istinske sinergije, u prvom redu zbog toga što Crna Gora institucionalno nije dovoljno osnažena da procese koje pokrene temeljno dovede do kraja", istakla je Jelušić. 

Kako je rekla, iako su neki od dotad nedodirljivih čelnika pravosuđa završili u zatvoru, na terenu zakonodavne vlasti se i dalje vodi jalova rovovska bitka za elementarno kompletiranje sudske grane vlasti zarad njenog ukupnog kredibiliteta i uspjeha u borbi protiv kriminala.

"Upravo u ovome vidim 'svjesnu i inteligentnu manipulaciju organizovanim navikama' naših političkih partija. To je i svojevrsni dokaz onoga na šta nas međunarodna zajednica godinama upozorava - da organizovani kriminal može biti snažan samo tamo gdje uspije da ostvari spregu unutar države i njenih institucija, a da o raspoloživom novcu za te svrhe ni ne govorimo", navela je Jelušić. 

Kako je ukazala, nakon pada bivšeg režima postojale su dvije različite tendencije.

"Jedni su zagovarali neku vrstu 'sablje' koja bi podrazumijevala masivno kršenje ljudkih prava i moguće slučajeve linča, drugi su bili za institucionalno djelovanje i neku vrstu organskog rasta i sazrijevanja države na planu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Jer hapšenja su tek jedan segment borbe, a procese je potrebno voditi i dovesti do kredibilnog kraja. Manje više je jasno da mi nemamo kadar sa integritetom u sudskoj grani vlasti, a uz to ide i duboko nepovjerenje građana u pravdu i sudove", upozorava Jelušić.

Sagovornica RTCG-a kaže da su Vlade u prethodne dvije godine dale snažnu političku podršku borbi protiv organizovanog kriminala.

"Međutim, na polju svojih nadležnosti mogle su učiniti više. Recimo, još nema obećanog Zakona o ispitivanju porijekla imovine, a to je bilo jedno od prvih obećanja datih građanima. Čini se da smo se i ovdje saplitali o 'svjesnu i inteligentnu manipulaciju organizovanim navikama' koje su računale na naše tradicionalne podjele. Vrlo sam skeptična prema teorijama zavjera i političkim storitelinzima, ali pažljivo posmatram društvene i političke pojave. Možda griješim, ali prilično čvrsto vjerujem da je riješenost međunarodne zajednice da se jasnije odredi o organizovanom kriminalu u Crnoj Gori i njegovoj sprezi sa politikom na visokom novou "zavrtjela priču“ o slobodi vjeroispovijesti 2019. godine. Čitav niz koruptivnih skandala je u tom trenutku snažno istanjio kredibilitet prethodnog režima", naglasila je Jelušić.

Kako ukazuje, tada je odigran posljednji adut, a geopolitička zbivanja i evidentni strani uticaji i na Crnu Goru su dodali svoj dio goriva.

"Nastavak se zna – pad u klerikalizam i njime vođeni nepotizam, divlje zadovoljavanje već endemskog poriva ka partijskom zapošljavanju i zaposijedanju busija moći. A sve u opasnoj sjenci vjere i nacije. Zato se i stvorio sveopšti utisak iznevjerenih očekivanja, od čega je mogao da 'profitira' samo organizovani kriminal, i pored određene volje i hrabrosti da se sa njim krene u temeljni obračun", kazala je Jelušić.