O sastavu buduće crnogorske vlade treba da odlučuju prije svega crnogorski građani i političari, nedvosmislena je poruka Brisela.

Poslanik iz klupa evropskih Zelenih, Tomas Vajs ističe da je Abazovićeva Vlada preuzela hrabre korake.

"Abazovićeva vlada je preuzela reforme sistema sudstva, što je izazvalo turbulencije, jer su u pitanju sumnjivi poslovi velikog broja ljudi u Crnoj Gori. Tako da otpor raste, jer vrlo hrabra borba protiv krijumčarenja narkotika i kriminala pokazuje ostalim državama članicama EU da je Crna Gora ozbiljna u tome da postane moderna zemlja vladavine prava", saopštio je Vajs.

S druge strane, za izvjestioca Evropskog parlamenta (EP) za našu zemlju, Tonina Piculu (S&D), većina od 30. avgusta imala je priliku u prethodne dvije godine da pokaže što zna, odnosno da ispuni programska obećanja.

"Crna Gora je u dvije godine imala dvije vlade, obje su kolabirale, doista nijesam siguran da bi ova reciklaža mogla donijeti nešto novo što ranije nijesmo vidjeli u crnogorskom političkom životu. Ono što je zaista tačno i u čemu ne treba kalkulisati je da Crna Gora ima sve manje i manje vremena da nadoknaditi zaostatak, već gotovo čini mi se pet godina nije zatvoreno nijedno pregovaračko poglavlje", kazao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula.

Kada je riječ o formiranju nove izvrše vlasti čiji bi glavni činilac bio Demokratski front (DF), Picula naglašava da bi s takvom vladom bili daleko teže komunicirati, dok Vajs poručuje da je pitanje da li je ta stranka spremna da napusti retoriku podjela.

"Mislim da su se mnogi politički faktori u EU ali i u Sjedinjenim Državama izrazili negativno, odnosno izrazili su skepticizam da bi jedna takva politička formacija bila uspješnija u rješavanju problema sa kojima se suočava Crna Gora. Znamo da je prioritet evropska agenda koja znači borbu protiv organizovanog kriminala, više medijskih sloboda, za ekonomski boljitak građana, ali je posve neizvjesno da li bi u tome mogla predvoditi politička stranka koja se ne slaže s nekim temeljnim postulatima evropske vanjske politike kao što je odnos prema agresiji Rusije na Ukrajinu",  kazao je Picula.

"Demokratija bi trebalo da reflektuje raznovrsnost društva. U Crnoj Gori imate veliki udio građana kojima je bliska srpska kultura i određeno predstavljanje tzv. srpskih interesa je prirodan efekat demokratije. Pitanje je da li je DF spreman da napravi otklon od radikalnog jezika podjela i da radi na konkretnim i zajedničkim rješenjima za zemlju", istakao je Vajs.

O tome kako vide rješenje krize, sagovornici RTCG-a imaju različit stav.

"Mislim da bi bilo dobro mandat vratiti građanima. Oni sad imaju priliku već dvije godine ocjenjivati različite sudionike političkog zivota Crne Gore,i da imaju doboljno materijala da zaključe da li unutar postojeće skupštinske većine je moguće iznaći vladu koja bi bila bitno drugačija nego ove dvije koje su posrnule pod teretom vlastitih ambicija", kazao je Picula.

"Mislim da bi bilo mudro da aktuelna vlada nađe rješenje da nastavi da vodi zemlju i borbu protiv organizovanog kriminala. Smatram da bi vlada u sadašnjim okolnostima trebalo da finalizuje pregovore, i da imamo izbore za dvije godine, nakon sto pregovori budu dovedeni do kraja. Crna Gora bi za dvije godine mogla biti spremna za pristupanje Uniji", poručio je Vajs.

A kako Brisel vidi situaciju u Crnoj Gori biće poznato već sredinom narednog mjeseca, za kada Evropska komisija (EK) priprema izvještaj o napretku svih zemalja regiona.