"Manifestacija je prošle godine održana pod nazivom "Dani Hamdije Šahinpašića" i svojom koncepcijom i značajem nametnula je potrebu da postane tradicionalna i pokuša izboriti status javnog interesa“, saopšteno je iz Bošnjačko/Muslimanskog Kulturnog Kruga-Pljevlja.
Ovogodišnja manifestacija se odvija u znaku obilježavanja 10-godišnjice smrti Hamdije Šahinpašića, ˝enciklopedije˝ narodnog melosa, i sadrži nekoliko programskih cjelina koje obrađuju jedno od etnološko-muzikološko najinteresantnijih područja na balkanskim prostorima. U programima književnog i likovno-dokumentarnog karaktera biće naznačena atmosfera i ambijent u kojima je nastajala i razvijala se čuvena sandžačka narodna pjesma sa svojim specifičnim dijalektizmima.
"Naučni skupovi etno-muzikologa i scensko predstavljanje ove tradicionalne pjesme treba da sačuvaju od zaborava nemjerljivo bogatstvo nematerijalnog kulturnog dobra jednog od manjinskih naroda Crne Gore“, ističe se u saopštenju.
Cilj ovog projekta je da afirmiše muzičko nasljeđe Crne Gore, pospješi podizanje svijesti o značaju očuvanja kulturne baštine, uspostavljanju i jačanju koordinacije među svim subjektima zaduženim za promociju kulturne baštine u Crnoj Gori, kao preduslova za pravilnu valorizaciju kulturnih vrijednosti, očuvanje tradicionalne narodne pjesme kao posebnog vida autentične nematerijalne kulturne baštine.
Pjesme koje je sakupio Hamdija Šahinpašić čuvaju od zaborava jezik, govor, usmeno predanje, usmenu književnost, običaje, obrede, svečanosti, istoriju jednog podneblja i naroda koji ga naseljava. Ovo vrijedno djelo, prema riječima Radmile Petrović, ulazi u ˝umjetničku baštinu svjetske muzičke kulture˝.
Po svemu, Šahinpašić je zapravo svojevrstan pjevački fenomen, jer je znao i pjevao hiljade pjesama, ne samo na našem četvoroimenom jeziku, nego i na turskom pa i albanskom jeziku.
"Nije slučajno zbirka pjesama koje je sakupio Hamdija Šahinpašić u svom nazivu imala ˝...pjesme iz Sandžaka˝. Nije razlog samo u tome što su notno zabilježene po pjevanju Pljevljaka Šahinpašića, već je glavni razlog da su u Pljevljima doživjele pravi zamah u interpretiranju na način svojstven ovdašnjem jezičkom i muzičkom stvaranju“, stoji u saopštenju.
Mnoge su izvorno potekle iz Pljevalja, što se jasno vidi iz njihovog tretmana i sadržaja. Ostaje da se objasni otkuda sve to u Pljevljima, nekadašnjoj šeher kasabi Taslidži, sjedištu Hercegovačkog sandžakata 257 godina.
(Izvor:CDM)
