Iz kabineta Đurović su saopštili da zahtjev nije uredan i ne ispunjava uslove propisane Ustavom i Poslovnikom Skupštine Crne Gore.

“Đurović je ukazala na koji način je potrebno pomenute akte upodobiti sa skupštinskim procedurama”, naveli su.

U saopštenju kabineta predsjednice Skupštine nijesu pojasnili zbog čega su utvrdili da zahtjev Đukanovića nije uredan i ne ispunjava uslove koje propisuje Ustav i Poslovnik, a nijesu ni obavijestili na koji način je potrebno upodobiti taj akt sa procedurama.

Prethodno je, po završenom kolegijumu predsjednice Skupštine, šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Slaven Radunović kazao kako je Đukanović napravio proceduralnu grešku, jer uz zahtjev za održavanje sjednice nije dostavio prijedlog odluke o kojoj bi trebalo da se glasa.

“To je obaveza, jer se u Skupštini ne glasa o prijedlozima, nego o prijedlozima rezolucija, zakona, odluka. Dosadašnja praksa je bila takva da su predlagači kada su tražili skraćenje mandata Skupštini uvijek predlagali odluku kojom se definiše sve”, rekao je Radunović.

Tokom kolegijuma predsjednice Skupštine taj stav su sporili šefovi poslaničkih klubova Demokratske partije socijalista Danijel Živković i Socijaldemokrata Ivan Brajović.

Kako Pobjeda nezvanično saznaje, šefovih drugih poslaničkih klubova ukazivali su da se, uz inicijativu za skraćenje mandata Skupštini i zahtjev da se održi vanredna sjednica, mora dostaviti i prijedlog odluke o kojoj bi se glasalo. To su argumentovali činjenicom da Skupština, kao zakonodavni organ, glasa o prijedlozima zakona, odluka, rezolucija…

Ipak, kako je pojasnio izvor Pobjede, predsjednik države nije bio dužan da dostavi prijedlog odluke o skraćenju mandata Skupštini po istom principu po kojem se ne dostavlja ni prijedlog odluke o glasanju nepovjerenja Vladi.

Osim toga, Ustav ni u jednom članu ne propisuje obavezu predsjednika države da uz inicijativu za skraćenje mandata Skupštini dostavi i prijedlog odluke. To je regulisano članom 84, stavom 4 Ustava Crne Gore koji tretira mandat Skupštine.

Na prijedlog predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje 25 poslanika Skupština može skratiti mandat – navodi se u članu 84 Ustava.

Na to je podsjetio i nekadašnji predsjednik Ustavnog suda, profesor ustavnog prava Blagota Mitrić. On je Pobjedi kazao da ne postoji pravno utemeljenje na osnovu kojeg bi predsjednik države morao da dostavi prijedlog odluke.

“Formulacija člana 84 Ustava Crne Gore je jasna. U njoj stoji da se Skupštini može skratiti mandatar na prijedlog predsjednika, Vlade ili najmanje 25 poslanika. Dakle, prijedlog – nigdje se ne zahtjeva prijedlog odluke”, kategoričan je Mitrić.

Drugi pravni stručnjaci koje je Pobjeda kontaktirala bili su istog mišljenja. Ukazali su da predsjednik države nije bio u obavezi da dostavi prijedlog odluke o skraćenju mandata Skupštini, ali i istakli da je to tehničke prirode.

“On ima pravo da ispravi i dopuni prijedlog i ponovo ga uputi Skupštini. U njemu može tražiti, odrediti da sjednica bude održana istog datuma, 30. septembra, kako je to prvobitno i učinio”, kazao je jedan od pravnika koje su kontaktirali.

Izvor:Pobjeda