Specijalno državno tužilaštvo 10 dana ćuti na naše pitanje hoće li inicirati istragu povodom informacija koje je na brifingu u Vašingtonu novinarima saopštio neimenovani zvaničnik Stejt departmenta, 13. septembra, da je Rusija od 2014. godine uplatila više od 300 miliona dolara političkim strankama, zvaničnicima i političarima u više od dvadeset zemalja, među kojima i Demokratskom frontu u Crnoj Gori 2016. i vjerovatno uoči izbora 2018. godine.

Neimenovani zvaničnik je, kako je prenio Glas Amerike, rekao da su saradnici ruskog oligarha Olega Deripaske, koji je poznat po bliskim vezama sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, tajno finansirali DF „putem neadekvatnih ugovora i ofšor kompanija“.

JASNA PORUKA IZ VAŠINGTONA

Glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića pitali smo da li je njegov tim preduzeo neke radnje i formirao predmet tragom tvrdnji zvaničnika Stejt departmenta, a u svjetlu izjave da su određene informacije podijelili i sa državama koje su na udaru ruskog uticaja.

Pitali smo, ako nijesu otvorili postupak - da li namjeravaju to da učine i istraže tvrdnje američke administracije.

S obzirom na to da mejl adrese tužilaštva ne funkcionišu već neko vrijeme, 16. septembra obratili smo se i portparolu Specijalnog tužilaštva, specijalnom tužiocu Vukasu Radonjiću, obavijestili ga da smo uputili pitanja i preko aplikacije Vajber proslijedili ih i njemu. Radonjić je vidio poruku, ali do danas nijesmo dobili bilo kakav odgovor od njega, pa ni kurtoaznu poruku, na što bi ga obavezivala funkcija portparola da su primili naša pitanja.

Američki zvaničnik rekao je na brifingu 13. septembra i da su, u okviru napora Moskve da obezbijedi uticaj u inostranstvu, finansijska sredstva tajno uplaćivana i članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku, kao i Demokratskoj stranci u Albaniji Salija Beriše.

Izvor iz američke administracije nije objelodanio tačan iznos koji je uplaćen Dodiku i Demokratskom frontu, ali je ukazao da je obavještajna zajednica zabilježila „povećanje te aktivnosti od 2014. godine do danas“.

''Među primjerima koji su izneseni, u Bosni, prije izbora 2018. godine, Konstantin Malofejev tajno je pomagao finansiranje predsjedničke kampanje Milorada Dodika. Taj primjer pokazuje da Rusija nije ispunila obećanje da ulaže u ekonomski razvoj Republike Srpske, već je umjesto toga omogućavala korupciju vladajuće stranke i stvorila nejednake uslove za opozicione stranke'', naveo je izvor.

Neimenovani zvaničnik je rekao i da „Rusi pokušavaju da daju prednost određenim političkim strankama i podriju demokratiju u svim tim zemljama“.

''Mislimo da je ovo samo vrh ledenog brijega, i u kontaktu smo sa saveznicima i partnerima da bi prikupili više informacija o ovoj prijetnji'', rekao je on.

Istakao je i da je Vašington skinuo oznaku tajnosti sa pojedinih informacija i zbog očekivanja da će se Rusija „sve više oslanjati na sredstva tajnog uticaja“ narednih mjeseci.

''Ukazivanjem na rusko tajno političko finansiranje i ruske pokušaje da podrije demokratske procese, upozoravamo ove strane partije i kandidate da, ako tajno prime ruski novac, mi to možemo razotkriti i razotkrićemo'', poručio je visoki zvaničnik.

Vašington pokušava, kako je kazano, da podigne svijest na globalnom nivou o prijetnji ruskog tajnog političkog finansiranja, ali i da „jasno stavi do znanja da postoje mjere“ da se na to odgovori.

Visoki zvaničnik je ukazao i da američka obavještajna zajednica, iza zatvorenih vrata, brifuje određene zemlje o ruskom tajnom finansiranju čija su meta „njihove specifične političke sredine“.

ODLAZEĆI PREMIJER

Iako je istraga o dokazima SAD da je Rusija tajno finansirala DF u susret izborima 2016. i 2018. godine u isključivoj nadležnosti Specijalnog tužilaštva, umjesto ove institucije javnost je, iz Amerike preko Glasa Amerike, obavijestio odlazeći premijer Dritan Abazović da će predmet biti formiran?!

U intervjuu ovom mediju on je 24. septembra rekao da je tokom posjete SAD-u sa američkim zvaničnicima razgovarao i o obavještajnom izvještaju o tajnom finansiranju DF-a, najavljujući da će to biti istraženo.

''Jesmo, razgovarali smo i o tome, naravno. Ja sam o tome razgovarao čak i za američke medije. Naravno da postoji ta zabrinutost, ali to je nešto što je dio ove agende borbe protiv korupcije'', kratko je odgovorio odlazeći premijer.

Na pitanje da li to znači da će slučaj biti istražen, rekao je: „Naravno“.

''Nelegalno finansiranje političkih partija mora da bude dio te agende. Ne odnosi se na Demokratski front, može da se odnosi i na Uru, Demokrate, na bilo koga drugog. Znači, dio izborne reforme mora da bude uređenje finansiranja političkih grupacija. Mene lično više od toga zabrinjava kako organizovane kriminalne grupe finansiraju permanentno Demokratsku partiju socijalista, odnosno podržavaju ono što su radili 30 godina. Sada ćete vi reći, pa dajte dokaze, a ja ću reći dajte dokaze za Demokratski front. Za koga god se uspostavi da ima dokaze, neka se procesuira'', kazao je on.

Abazović je tako nedvosmisleno poručio tužilaštvu što im je činiti sa ovim predmetom – on je decidiran da dokaza nema?!

Na pitanje da li su mu američki zvaničnici dali neke dokaze za tvrdnje koje su iznijete u obavještajnom izvještaju, odgovorio je da takve podatke ne može da saopšti.

U intervjuu Abazović je bio nedvosmislen da je Demokratski front partner na kojeg računa.

Na pitanje novinara da li je sa američkim i evropskim partnerima razgovarao o učešću Demokratskog fronta u vladi i podsjećanje da su SAD, dan poslije izglasavanja nepovjerenja 43. vladi, saopštile da ne vide DF kao partnera, Abazović je rekao kako ne može da kaže „šta će da bude poslije nekih izbora i da li će neko da napravi neki dogovor sa DPS-om“?!

''Sve je moguće. Ali ako gledamo ovu većinu, od 41 poslanika, mi smo garant da se od tog puta (evropskog p.a.) nećemo pomjeriti ni milimetar. I to je bilo jako važno da partneri čuju od nas, da čuju od mene lično'', kazao je on.

Rekao je i da „mi isto tako imamo pravo da uređujemo stvari u svojoj državi“.

''Narod Crne Gore želi pravdu. Milo Đukanović je ne može isporučiti. I to je to. Ja mislim da to svako razumije i u SAD-u'', bio je kategoričan.

Ta većina od 41 poslanika o kojoj Abazović govori je ista ona formirana poslije izbora 30. avgusta 2020. godine i dominantno je čini DF.

Snažan ruski upliv

Pobjeda je u serijalu tekstova godinama ukazivala na veze proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta sa zvaničnom Moskvom.

Američko Ministarstvo finansija (U.S. Department of the Tresury) još u decembru 2018. godine objavilo je da je jedan od kontakata ove političke organizacije sa Olegom Deripaskom bio bivši oficir ruske Vojne obavještajne službe (GRU) Viktor Aleksejevič Bojarkin.

Objavili su tada da je Bojarkin djelovao u ime Deripaske sa još 15 pripadnika GRU koji su sankcionisani zbog, kako su naveli, „zlonamjernih aktivnosti“, a koje uključuju pokušaj miješanja u izbore u SAD 2016. godine, napore da se sajber napadima potkopaju međunarodne organizacije i pokušaj ubistva u Ujedinjenom Kraljevstvu.

DF je, o čemu je Pobjeda izvještavala, sarađivao i sa ruskim milijarderom - Konstantinom Malofejevim, a o čemu je pisao i britanski istraživački centar Belinket (Bellingcat) u saradnji sa ruskim magazinom The Insider.

Lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević prvostepeno su osuđeni za pokušaj nasilnog svrgavanja sa vlasti Demokratske partije socijalista i njenog lidera, sada predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, na izborni dan 2016. godine. Za organizaciju pokušaja terorizma optuženi su obavještajci ruske vojne obavještajne službe - GRU (Glavna obavještajna uprava Glavnog štaba oružanih snaga Ruske Federacije) – Vladimir Popov i Eduard Šišmakov.

Izvor: Pobjeda