"Odnosno može donijeti Odluku o raspisivanju izbora i odrediti datum njihovog održavanja, pretpostavlja se, uz pravovremeno obavljene konsultacije sa predstavnicima političkih partija, odnosno koalicija, zastupljenih u najvišem zakonodavnom domu ", dodao je Bastijančić.

On je kazao da crnogorski ustavotvorac precizno i nedvosmisleno utvrđuje vrijeme trajanja mandata predsjednika Crne Gore, momenat od kojeg on počinje da teče, kad se produžava, kao i razloge usljed kojih predsjedniku Crne Gore i prije isteka vremena na koje je biran prestaje mandat.

" U tom smislu, član 96 stav 1 našeg Ustava kazuje da se predsjednik Crne Gore bira na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem, a član 97 eksplicitno određuje da se šef države bira na pet godina, te da stupa na dužnost danom polaganja zakletve pred poslanicima u Skupštini, a ako njegov mandat ističe za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, isti se produžava najduže 90 dana po prestanku okolnosti koje su to stanje izazvale ", ukazao je Bastijančić.

Imajući u vidu smisao člana 98 Ustava CG, on je dodao da (puni) mandat predsjednika Crne Gore prestaje istekom vremena na koje je biran, dok se to ranije može desiti samo u jasno i taksativno pobrojanim slučajevima, i to: ako predsjednik Crne Gore podnese ostavku, ako je trajno spriječen da vrši svoju dužnost i razrješenjem.

- Da bi se u takvim slučajevima izbjegao ustavnopravni vakum, najvišim pravnim aktom propisano je da do izbora novog predsjednika Crne Gore, kao i u slučaju njegove privremene spriječenosti da obavlja funkciju, istu obnaša predsjednik Skupštine (član 99) - dodao je Bastijančić.

On je ukazao na to da je i propisom neposredno niže pravne snage - Zakonom o izboru predsjednika Crne Gore, ova tematika ,,pravno zakovana i zaokružena'', te da je tako i zakonsko sistematski naslonjeno na pominjano ustavno rješenje, i to u samom članu 1 stav 1, koje glasi: ,,Predsjednik Crne Gore bira se na opštim izborima, neposredno i tajnim glasanjem, na vrijeme od pet godina''.

Bastijančić je kazao da je u ovom segmentu sve formalno pravno čisto i suštinski razumljivo, "bez pogodnog prostora za dalju nesmetanu i doslednu primjenu odnosnih pozitivnih propisa, lišenu bilo kakvog osnova za pogrešna, tendenciozna iil politikantska tumačenja njihovih normi".

- Ukoliko bi se uopšte, od strane određenih političkih elita, otvorila konkretna rasprava o jednoj ustavnopravno neodrživoj ideji, kakva je nesumnjivo raspisivanje prijevremenih predsjedničkih izbora, zarad izglednog pristupanja njenoj realizaciji, to bi bio put, bez povratka, u ,,ustavnu anarhiju'', i u konačnom - faktički slom i onako ozbiljno uzdrmanog pravnog poretka Države Crne Gore i njenog političkog sistema, uz flagrantno obesmišljavanje daljeg postojanja i funkcionisanja naših najznačajnijih institucija demokratskog parlamentarnog sistema vlasti - poručio je Bastijančić.

On je kazao da stoga ne vjeruje da bi se u ovakvom društveno-političkom ambijentu "u takav pravni egzibicionizam i opasnu institucionalnu avanturu upustio iko od odgovornih nosilaca najviših javnih funkcija", te da je takav scenarij ikako moguć.

- Uostalom, nije samo Ustavom uokvirena neupitna odgovrnost, za protivpravno ali i društveno opasno postupanje ove vrste, nego i Krivičnim zakonikom Crne Gore - istakao je Bastijančić.

On je kazao da je svakako nadležnost raspisivanja predsjedničkih izbora u rukama predsjednika/ce Skupštine Crne Gore, što propisuje najviši pravni akt (član 96 stav 3), a bliže reguliše Zakon o izboru Predsjednika, "naročito kada je riječ o rokovima za relevantno postupanje u ovoj ravni".

- U tom smislu, član 2 Zakona određuje da izbore za predsjednika raspisuje predsjednik Skupštine Crne Gore, najkasnije 120 dana prije isteka mandata Predsjednika, te da se Odlukom o raspisivanju izbora određuje dan njihovog održavanja, dodatno precizirajući da od dana raspisivanja do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 60 ni više od 90 dana - ukazao je Bastijančić

Izvor: Pobjeda