Tek u janauru, neposredno pred izglasavanje nepovjerenja Vladi Zdravka Krivokapića, Bratićka je donijela internu proceduru za isplatu i obračun plata. U budžetu ministarstva koje je vodila, prema nalazu Državne revizorske institucije, bilo je 219 miliona eura, što je najveći budžet u istoriji nekog crnogorskog ministarstva. Od tog iznosa, pokazala je revizija, oko 170 miliona eura otišlo je na plate.

DRI je, ispitujući rad Bratićkinog resora, konstatovala da je finansijski izvještaj ministarstva dokaz da se nije pravilno upravljalo novcem.

U resornom Sindikatu prosvjete podsjećaju da je DRI i ranije davala negativne ocjene na rad Ministarstva prosvjete, ali da je slučaj ministarke Bratić specifičan.

“To je posljedica rada koji se desio organizacijom četiri ministarstva u jednu administraciju. Desilo se da ste imali određeni broj neplaniranih troškova, zbog sudskih tužbi i tako dalje. Sve ocjenjujem kao pokušaj da se nešto uradi na neznaven način, što je, praktično, propao eksperiment”, kazao je profesor istorije i geografije i član Sindikata prosvjete Slobodan Savović, za Gradsku RTV.

Dodaje i da su se prosvjetni radnici nadali promjenama nabolje.

“Tih promjena nije bilo. Ono što smo vidjeli na djelu je nastavak partijske i političke igre po školama, sa zapošljavanjima, sa imenovanjima direktora. Dakle, možemo da kažemo da prosvjetni radnici, kao i pod Bratićkom i Šehovićem trpe iste probleme”, ističe Savović.

Od bivšeg ministra prosvjete i aktuelnog predsjednika skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Damira Šehovića nijesmo dobili odgovor kada će zakazati sjednicu na temu revizije Ministarstva.

I u DPS-u i u URI ističu da je neophodno saslušati Bratićku, prethodne, ali i aktuelnog ministra Miomira Vojinovića.

“Moramo da sprovedemo kontrolno saslušanje gdje će nam ti ljudi jasno kazati gdje je novac građana i građanki. To je stvar za tužilaštvo i ne znam zašto tužilaštvo, poslije duplog negativnog mišljenja za to Ministarstvo, nije odmah reagovalo. Mislim da je to skandal kakav se odavno nije čuo i vidio u Crnoj Gori. Došli su da se navodno bore protiv DPS-a i korupcije, a stvorili su situaciju u kojoj ne znamo koliko se novca trošilo i na šta je taj novac išao”, kazala je članica Odbora za prosvjetu i poslanica DPS-a Aleksandra Vuković.

Saglasni su i u URA-i.

“Prije bih rekla kontrolno više bivših ministara, uključujući ne samo aktuelnog, već više bivših ministara. Zbog čega? Crna Gora je imala svoju zlatnu groznicu. Niko tada nije planirao ulaganja u školstvo. Ono nije bilo strateški prioritet. Naprotiv, ono je bilo i ostalo klasičan plijen. Danas sve to dolazi na naplatu”, kazala je Božena Jelušić, članica Odbora za prosvjetu i poslanica GP URA.

U četvorostrukom Ministarstvu je, prema podacima iz revizije, do kraja prošle godine bilo 168 zaposlenih. Nepravilnosti su, kako se navodi u izvještaju, utvrđene u sklapanju ugovora o djelu. Sporno je, konstatuje DRI, što je Bratićka potpisivala ugovore o djelu za radna mjesta koja su već utvrđena sistematizacijom Ministarstva.

Ugovori o pružanju konsultantskih usluga i ugovori o djelu zaključivani su za poslove iz redovnih nadležnosti i poslove za koje su sistematizovana radna mjesta.

U ugovorima o dopunskom radu nijesu navedeni načini obavljanja posla i podaci o radnom vremenu, što nije u skladu sa Zakonom o radu. Uvidom u ugovore o pružanju konsultanskih usluga, ne može se jasno utvrditi o kojoj vrsti ugovora je riječ, jer sadrže pojedine elemente ugovora o privremenim i povremenim poslovima i pojedine elemente ugovora o djelu. Ugovori o pružanju konsultantskih usluga i ugovori o djelu su u pojedinim slučajevima zaključivani za period koji je već dijelom istekao, tačnije, retroaktivno.

Utvrđeno je i da su javne ustanove, za koje je nadležno Ministarstvo, više mjeseci kasnile u plaćanju računa za struju. Nepoznato je i kuda su zaposleni vozili službena vozila, jer u evidenciji nema putnih naloga. U finansijskom izvještaju nije prikazan trošak od 1,34 miliona eura javnih nabavki koje je Uprava za katastar i državnu imovinu realizovala za potrebe Ministarstva.

Evidentirano je i više od sedam i po miliona eura za prenos na račune javnih ustanova, što, konstatuju u DRI, nije u skladu sa pravilnikom o klasifikaciji računa za državni i budžete opština.

DRI je utvrdila nepravilnosti i po osnovu obračuna minulog rada i otpremnina.

“Revizijom je utvrđeno da, kod više od 50 odsto zaposlenih obuhvaćenih uzorkom, podaci o dužini radnog staža iz rješenja o zaradama, na osnovu kojih je obračunato uvećanje zarada po osnovu minulog rada, ne odgovara podacima o dužini radnog staža iz radne knjižice. Kod 50 odsto rješenja o otpremnini, obuhvaćenih uzorkom, kao pravni osnov se navodi član 31Granskog kolektivnog ugovora za prosvjetu, po kojem zaposlenom pripada pravo na 20 obračunskih vrijednosti koeficijenta umanjenih za poreze i doprinose na teret zaposlenog. Kod drugih 50 odsto, kao pravni osnov, navodi se član 3 Odluke o otpremnini zaposlenih u javnom sektoru, po kojem zaposlenom pripada pravo u visini od 14 obračunskih vrijednosti koeficijenta umanjenih za poreze i doprinose na teret zaposlenog”, naveli su iz DRI.

Vlada u kojoj je bila Bratićka učinila je, ocjenjuje poslanica Vuković, da Crna Gora strada i da se nađe pred finansijskim kolapsom.

“U budžetu novca nema i građani moraju da čuju da novca nema. Ako nema novca, neće biti plata, ako nema novca, neće biti penzija. Taj ekspertski eksperiment sa četiri resora u jednom nazvala sam “Ministarstvo prostaštva, neukosti, krivotvorenja i skandala” i odgovor koji proizlazi iz tog mog davnašnjeg je skandal, dupli skandal. To je nešto što, po mom mišljenju, i koliko me pamćenje služi, se nikada nije desilo nekom Ministarstvu”, kazala je Vuković.

Jelušić ne iznenađuje što je resor Bratićke dobio negativno mišljenje. Ocjenjuje da je obrazovni sistem izložen negativnoj ideološkoj matrici i da prosvjeta dugo trpi.

“Ja sam smatrala da je čitava ta ideja o četiri ministarstva nepraktična, a osobito mi je krivo što sam bila i ostala jedina zagovornica drugačijeg pristupa izbora direktora koji je DPS ukinuo 2012, 2013. i 2014. godine vrativši sve u ruke ministara, što se pokazalo dugoročno kao nepraktično i vrlo loše za sistem”, ističe Jelušić.

Ministarka Bratić, po stupanju na funkciju, nakon avgustovskih izbora 2020. godine, razriješila je više od stotinu rukovodilaca i preko 150 direktora crnogorskih škola. Većina direktora tvrdi da je nezakonito smijenjena, zbog čega je država već izgubila nekoliko sporova pred sudom i moraće, iz budžeta svih građana, da plaća višemilionske sudske troškove.

Izvor: gradski.me