"Sa 65.000 korisnika sa početka 2021. godine, uvođenjem obeštećenja za majke sa troje i više djece i prava na dodatak za djecu do 6 godina taj broj porastao na 126.000 korisnika. Analizom podataka iz socijalnog kartona, taj broj će već u oktobru biti oko 200.000 korisnika, zbog uvođenja prava na dječji dodatak za djecu do 18 godina", kazala je Albina Osmanović iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Najugroženiji međju njima su oni koji primaju materijalno obezbjeđenje i u avgustu tu pomoć koja je 75 eura za jednočlano domačinstvo do 145 eura za pet i više članova dobilo je šest i po hiljada porodica. No, ta cifra socijalno ugroženih nije ni približna broju onih kojima je pomoć neophodna, kažu u Crvenom krstu.

Pomoć na vrata Crvenog krsta svakodnevno zatraži više desetina građana. Među njima su najčešće stariji, nezaposleni, samohrani roditelji i osobe sa invaliditetom.

"Od početka godine do sada podijeljeno je oko dvije hiljade i 500 stotina pomoći hrane i higijene, a do kraja godine planirana je podjela još 1.000 paketa humanitarne pomoći", kazala je Tereza Vujošević iz Crvenog krsta. 

Da je sve više onih koji teško žive naročito nakon pandemije koronavisusa, ali i povećanja cijena svih proizvoda, svjedoče i u Banci hrane. Pored toga brine ih što ti građani ne mogu da dobiju bilo koju pomoć države.

"Naši kriterijumi za ostavrivanje socijalne pomoći su jako kruti, zahtjevni tako da veliki broj ljudi koji zaista žive teško ne može da je dobije. Pritom ta pomoć je jako niska i ona se godina promijenila za svega 10-tak eura. Kod nas veliki broj ljudi koji živi u stanju socijalne potrebe nema načina osim da dobije tu jednokratnu pomoć,a zbog ovih izbora su onemogućeni da je dobiju već ima šest mjeseci", kazala je Marina Medojević iz Banke hrane.

Zbog toga u Banci hrane smatraju da socijalni karton, koji smo dobili 2015., a koštao je milion eura nije dao očekivane rezultate. Umjesto prave slike socijalnog stanja u društvu predstavlja samo, kako tvrde, šturu bazu podataka.

"Mi moramo imati jedinstvenu bazu podtaka socijalno ugroženih koju mogu da koriste svi, da bi bili pravedni i da bi to što imamao zaista podijelili pravedno. A, socijalni karton je trebao da pokaže koji su to ljudi i koji su to njihove potrebe. Mi dok ne budemo imali socijalni karton svih građana Crne Gore nećemo znati pravo stanje", dodala je Medojević.

"Iako su tehnički gledano svi građani Crne Gore u Socijalnom kartonu, naglašavam da ne postoji zakonski osnov, da možemo na taj način prikupljati podatke o imovini i prihodima građana ukoliko se sam građanin nije obratio za socijalu pomoć", zaključila je Osmanović.

A, prema posljednjim podacima ona je neophodna za 140 hiljada građana koji su na rubu egzistencije, dok najmanje jedna trećina djece u Crnoj Gori živi u u siromaštvu.