U prvoj polovini godine rast je bio snažniji nego što se očekivalo i bruto domaći proizvod (BDP) skočio je u drugom kvartalu 1,1 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca, objavilo je Ministarstvo finansija u godišnjem Ekonomskom i finansijskom dokumentu (DEF).

Međutim, aktivnost je već počela padati, naglasilo je Ministarstvo, prognoziravši "blago negativna" očitanja BDP-a u trećem i četvrtom tromjesečju zbog pada u industrijskom sektoru.

Za prvo tromjesečje naredne godine predviđa se dalji pad BDP-a, nakon čega bi, od drugog tromjesečja trebalo da uslijedi oporavak, predvođen rastom međunarodne potražnje, padom cijena gasa i sve većim doprinosom BDP-u sredstava iz fondova EU-a za oporavak od pandemije.

Pozitivan doprinos BDP-u pružiće i reforme koje Italija realizuje kako bi od EU-a dobila novac.

Međutim, DEF je pokazao i da će Italija ove godine potrošiti oko 13 milijardi EUR manje novca iz fondova EU-a za oporavak nego što je bila planirala, što naglašava probleme u sprovođenju investicionih programa.

Prema dokumentu čije su glavne brojke objavljene sredinom prošle sedmice, prognoza rasta za iduću godinu smanjena je s 2,4 odsto, prognoziranih u aprilu, na svega 0,6 odsto.

Mjesečni podaci statističkog ureda ISTAT pokazuju da je kriza već počela. Italija je u avgustu izgubila oko 74 hiljade radnih mjesta, uz pad broja zaposlenih drugi mjesec zaredom, a septembar je donio oštro pogoršanje potrošačke i poslovne klime.