Milić je prvog radnog dana, u poneđeljak, bez obrazloženja, poslao na odmor četvoricu funkcionera Agencije koji su bili angažovani u međunarodnim akcijama raskrinkavanja ruske špijunske mreže u našoj zemlji i državnog šverca cigareta.

Prema saznanjima portala Standard, na mjesto šefa operacija Milić je imenovao Miodraga Pejovića, dok je za novog načelnika KOZ-a (Kontraobavještajna zaštita) postavio Dževada Kožara. Na mjesto šefa međunarodne saradnje imenovan je Nikola Šćepanović, a novi šef kabineta je Boban Stanović. Na mjesto šefa tehnike postavljen je Mihailo Obradović, dok je za šefa operativne tehnike u Zagoriču postavljen Bajo Popović, dok je načelnik PG centra Bojan Vukčević.

SMJENA KENTERE

Odlazeći premijer Dritan Abazović u petak, 7. oktobra, na telefonskoj sjednici Vlade, smijenio je v. d. direktora ANB Sava Kenteru u jeku dvije međunarodne akcije u koje je bila uključena Agencija: razotkrivanja agenturne mreže Rusije u Crnoj Gori i razbijanje državnog krijumčarenja cigareta.

Zbog sumnje u šverc cigareta uhapšeno je više državnih službenika Uprave prihoda i carina, a u istrazi je saslušavan i tadašnji direktor ove uprave Rade Milošević, inače funkcioner Abazovićeve Ure. Nekoliko dana kasnije on je podnio ostavku.

Prema dostupnim informacijama, Abazović nije bio obaviješten ni o jednoj od ove dvije akcije, sve dok nijesu finiširane.

Kentera je za v. d. direktora ANB imenovan 5. maja. Predložio ga je Abazović na prvoj sjednici svoje vlade, ali i tada se znalo da je on za njega iznuđeno rješenje kao čovjek od povjerenja međunarodnih partnera.

Pred Kenterom je bio težak zadatak – da službu „očisti“ od ruskih uticaja, jer je za vrijeme Vukšića ANB premrežena agentima koji su radili za srpske i ruske interese.

IGRA MIMIKRIJE 

Jedan od ključnih Vukšićevih ljudi bio je upravo Boris Bato Milić. On je, o čemu smo pisali, bio u grupi „preletača“ koji su se odmah stavili u službu Vukšiću, kada je imenovan u decembru 2020.

Kada je naš list počeo da objavljuje seriju istraživačkih tekstova koji su razotkrivali veze i kanale uticaja srpske BIA unutar Agencije, te uloge Marka Parezanovića i Mića Rogovića i njihov odnos sa Dejanom Vukšićem, na Kolegijumu ANB upravo je Milić garantovao da će, ,,zahvaljujući nekim starim prijateljskim vezama završiti da Pobjeda prestane sa plasiranjem insajderskih informacija tekstovima“.

Kada nije uspio u toj namjeri, Milić se – nekada vrlo otvoreni pobornik crnogorske suverenosti – otvoreno priklonio politici povezivanja sa srpskom službom, time i sa prodorom malignog ruskog uticaja.

No, kako se politička situacija u Crnoj Gori mijenjala, Milić je pokušao da zaštiti svoju poziciju: prošle godine se ponudio Abazoviću, svjestan da će on biti novi premijer. Uspostavio je kontakt sa Abazovićevim čovjekom od povjerenja Artanom Kurtijem kojem je, o čemu je Pobjeda izvještavala u januaru, prenosio i dostavio brojne podatke. Upravo je Milić, o čemu smo izvijestili, „predao sve podatke o službenicima Agencije i ostalih državnih organa koji su bliski Vukšiću“ i tada odlazećoj vladi Zdravka Krivokapića.

Kurti je sada generalni inspektor u ANB, a na tu poziciju postavio ga je Abazović – krajem juna, u pokušaju da što više „premreži“ ovu službu. Međutim, nije uspio, jer Kurti nije dobio pristup tajnim podacima, pored ostalog, i zbog kriminalne prošlosti.

Koliko je Vukšić vjerovao Miliću pokazuje i činjenica da mu je on bio u operativnom štabu za akciju nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića na Cetinju 5. septembra prošle godine, o čemu su, takođe, pisali.

POVRATAK ,,PRELETAČA“ 

Važnu funkciju u novoj infrastrukturi vrha ANB juče je dobio još jedan Vukšićev „preletač“ Bojan Vukčević, koji je sada načelnik PG centra. Kada je u januaru smijenio Milića sa mjesta načelnika KOZ-a, na njegovu poziciju Vukšić je tada postavio upravo Vukčevića.

Pisali su ranije da je Vukčević – koji je po kazni prije dolaska Vukšića u Agenciju, bio raspoređen u Rožajama – priznao novom šefu „da je u dva navrata tajno snimao kancelariju glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, radi donošenja odluke o najboljem mjestu za postavljanje uređaja za tajno slušanje i snimanje razgovora u kancelariji“... I tako je odmah postao Vukšićev čovjek.

Izvori Pobjede iz ANB ispričali su i kako Vukčević, sve do političkih promjena nakon parlamentarnih izbora, „nije izlazio iz DPS-a“.

Milić i Vukčević, kada su Vukšiću odbrojani dani u Agenciji, bili su „stalni gosti“ u jednom restoranu, gdje su se sastajali sa bivšim službenikom ANB, koji je blizak Uri, kako bi sebi osigurali pozicije kada Abazović postane premijer.

NOVI-STARI BORCI PROTIV CRNOGORSKIH EKSTREMISTA

Vukšićev „preletač“ bio je i Boban Stanović, kojeg je Milić juče postavio za šefa kabineta. Pisali su da je on bio prevashodno zadužen za kontakte sa BIA.

Stanović je kod Vukšića bio načelnik Sektora za suprotstavljanje terorizmu i bezbjednosne poslove u ANB.

On je nekada, kako su kazali izvori Pobjede, „vodio liniju 'srpski ekstremizam' i bio odgovoran za sve mjere koje su preduzimane u odnosu na lica eksponirana sa tog aspekta“.

Ranije je, tvrde oni, iz Agencije iznio materijale sa oznakom „tajno“ da bi ih Vukšiću „prodao za funkciju“.

- Sačuvao je neke materijale sa oznakom 'tajno', sve bio odnio kući i sad ih predao Vukšiću. Međutim, zabilješku nije pravio on, već, kako bi pokušao da sakrije da su podaci njegovi, natjerali su jednog operativca da je on potpiše – ispričali su naši izvori iz Agencije.

Kazali su i kako je Stanović u Zeti godinama bio prepoznat kao pristalica DPS-a, čak je, tvrde, i agitovao za tu stranku.

Novoimenovani šef operacija Miodrag Pejović, prema saznanjima Pobjede, koji je ranije bio angažovan u Briselu, takođe se stavio na uslugu Vukšiću.

- U Brisel ga je poslao Dejan Peruničić, sa kojim je bio vrlo blizak i koji mu je mnogo valjao. Sada koristi međunarodne pozicije koje je izgradila tadašnja služba da diže Vukšića i plasira dezinformacije, između ostalog i o dešavanjima na Cetinju 5. septembra – ispričali su prošle godine naši izvori.

I tako, pod nadzorom Dritana Abazovića i uz konsultacije sa Artanom Kurtijem, novi šef ANB pravi novi rukovodeći tim u obavještajnoj službi. I nije čudo da su ,,rehabilitovani“ neki Vukšićevi igrači: cilj je da Agencija bude ponovo na usluzi. Ali ne državi Crnoj Gori.

Stanović veza sa Radem Miloševićem

Pobjeda je ranije pisala kako je Boban Stanović, odmah pošto se stavio na uslugu Dejanu Vukšiću, ubrzo uspostavio kontakt i sa jednim od funkcionera Ure Dritana Abazovića.

– U novoj vlasti odličnu saradnju Stanović je uspostavio sa jednim od državnih sekretara u Ministarstvu unutrašnjih poslova Radem Miloševićem – ispričali su izvori Pobjede.

Milošević je do prošle sedmice bio direktor Uprave prihoda i carina, ali je podnio ostavku, nakon što je počela akcija, u kojoj je bila angažovana i ANB, a koja je razotkrila državni šverc duvana. Upravo on je privođen i saslušavan, a oduzet mu je i telefon. Još je na slobodi.

Kenterinu akciju Abazović htio da pripiše svom timu u ANB

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović pokušao je juče da javnosti ,,proda priču“ o prvim velikim uspjesima novog tima u ANB-u kojeg je on izabrao. Novinarima u parlamentu je, nakon sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, najavio da će ,,već do kraja dana“ biti objelodanjeno da je Agencija za nacionalnu bezbjednost nastavila sa učešćem u međunarodnim akcijama.

Nedugo potom, oglasio se bivši vršilac dužnosti direktora ANB Savo Kentera i upozorio Abazovića da ne objavljuje informacije o planiranim međunarodnim akcijama u kojima učestvuje Crna Gora.

– Vjerujem da će premijer iskomunicirati nešto što mi nijesmo mogli, niti smjeli, jer su međunarodne aktivnosti nešto što mora imati saglasnost svih strana kako bi postalo dostupno širokoj javnosti – istakao je Kentera.

Ipak, u večernjim satima portal ,,Vijesti“ je plasirao priču da je ANB učestvovala u međunarodnoj akciji zapljene narkotika, kada je na brodu koji je presretnut na ruti iz Južne Amerike ka Australiji, zaplijenjeno oko pola tone kokaina. Tom mediju je rečeno da je tada uhapšeno više pripadnika međunarodne kriminalne mreže.

Ispostavilo se da se međunarodna akcija, o kojoj je Abazović pričao, odigrala još sredinom septembra na Tahitiju, ostrvu u Francuskoj Polineziji?!

Tada je na švedskom brodu, na ulazu u Luku Papete na Tahitiju zaplijenjeno više od 423 kilograma kokaina, na jedrilici koja je krenula iz Paname i trebalo da stigne do Australije. Tahiti je bila usputna stanica za jedrilicu koja je stigla iz Latinske Amerike.

Sve to je na konferenciji za medije 23. septembra saopštio javni tužilac Francuske Polinezije Erve Leroj, a o čemu su pisali svjetski mediji. I naravno, nije pomenuta nijedna služba, niti saradnja međunarodnih partnera: takve se informacije ne daju zato što je riječ tek o dijelu šire međunarodne akcije i nije poželjno da se otkrivaju planovi dalje operacije.

Izvor: Pobjeda