Kako objašnjava Mugoša, nadležnost DIK-a izmjenama Zakona o biračkom spisku od prije par godina značajno je umanjena. Ranije je birački spisak bio u nadležnost tog tijela, ali sada mora da sarađuje u tom dijelu sa MUP-om koji ima određeni dio nadležnosti.

Konkretno u tom dijelu je nadležnost MUP-a, jer se radi o registrima prebivališta i boravišta. Ovo je posljedica odluke Ustavnog suda od prije nekoliko godina  kada je ukinuta jedna odredba Zakona o izboru odbornika i poslanika, gdje je predviđen taj rezidencijali status kao uslov od šest mjeseci prebivališta u opštini.

Nakon toga, kaže Mugoša, uočena je pojava takozvane političke migracije i u tom dijelu MUP sprovodi određene mjere koje su im na raspolaganju. 

"Što se tiče biračkog spiska tu treba pojačati provjere. DIK je uključen u tehničkom dijelu, odnosno da li su ispunjeni tehnički preduslovi, da li je neko upisan u birački spisak na osnovu predviđene dokumantacije i tu nijesmo uvidjeli probleme, ali ne možemo da znamo da li se ta lica nalaze na tim adresama i to je nadležnost MUP-a", objašnjava Mugoša.

Napominje i da preporuke međunarodnih tijela idu u pravcu veće provjere biračkog spiska, a to znači da se sprovede jedna terenska provjera u koji bi bili uključeni politički akteri, NVO i svi oni koji imaju bilo kakav interes i status u izbornom procesu.

Što se tiče prigovora da su određene izborne liste nepotpune, jer nemaju dovoljan broj žena, Mugoša ističe da su na redu izbori za odbornike koje sprovode opštinske izborne komisije i tu je odlučivanje po prigovorima takođe njihova nadležnost.

"Kada je uočena ova pojava sazvao sam sjednicu DIK-a i analizirali smo određenu dokumantaciju koja je bila dostupna i uočili da određeni broj lista nema dovoljan broj žena, ali izborni postupak je strogo formiran i hitan i podnosioci izbornih lista ostvaruju određena prava u kratkim rokovima, pa saglasno Zakonu o izboru odbornika i poslanika DIK nema nadležnosti u smislu da interveniše", naglašava Mugoša.

Kako ističe da ne bi bilo da DIK izbjegava odgovornost, pitanje je zakonskog ograničenja, jer cjelokupnu dokumentaciju pregleda OIK i potvrđuje svojom odlukom.

"Smatram, ipak, da je nedopustivo da u 2022. nema dovoljan broj žena na listama, jer je to odredba još iz 2011. godine i DIK i svi treba da učestvuju u javnoj debati da bi se to promijenilo i položaj žena u politici poboljšao", naglašava predsjednik DIK-a.

Kaže da je Ustavni sud nadležan za sve prigovore u izbornom procesu, a kako namamo funkcionalan sud i DIK se već susreo sa određenim brojem prigovora u odnosu na koje je donio odluke, ali njihovo rješavanje će biti okončano tek kada se izaberu sudije Ustavnog suda.

"Na dva rješenja DIK-a izjavljene su izborne žalbe pred Ustavnim sudom, a predsjednik me obavijestio da će se o njima odlučivati kada se izaberu sudije tog suda. Evidentno je da postoji nezaokružena zaštita biračkog prava i nadamo se da će se u tom dijelu stvari regulisati. Sudije su trebale biti izabrane mnogo ranije, jer žalbe i zaštita biračkog prava teče od dana raspisivanja izbora, pa do dana konačnih rezultata, tako da se već suočavamo sa određenim izazovima", ističe Mugoša.