Šćepanović je to kazao sumirajući dešavanja na crnogorskom tržištu kapitala u posljednjih devet mjeseci ove godine.

On je kazao da je u tom periodu zabilježen rast prometa ali i skoro upola manji broj transakcija nego u istom periodu prošle godine te da u tom periodu nije došlo do bolje likvidnosti tržišta. Ukazuje da bi tome ne samo kreiranjem regulative već i aktivnim učešćem mogla značajno da doprinese država. Posljednjih dana, kako je kazao, najaktuelnije su akcije kompanija Luka Bar i 13. jul Plantaže. Objašnjava da je rastu cijena akcija tih emitenata doprinijela i najava države o aktivnijem učešću na tržištu kapitala kroz izdvajanje sredstava u budžetu za kupovinu akcija pojedinih kompanija koje su kao poslovni sistemi od značaja za državu.

Novinari su upitali Šćepanovića kakvi su rezultati ostvareni na tržištu kapitala za prvih devet mjeseci ove godione?

"Zaključno sa trećim kvartalom, na Montenegroberzi je ostvaren promet od skoro 50 miliona eura, što je za nešto više od 15 miliona više nego za isti period prošle godine. Međutim, broj transakcija je za 42% manji, pa čak i uz prisutan rast indeksa, nažalost ne možemo reći da se likvidnost na tržištu popravila", ističe Šćepanović.

Upitan je koje hartije su zabilježile značajnije pomake i objasniti zašto?

"Značajan pad u cijeni su ostvarile kompanije Institut "Simo Milošević", Port of Adria, ZIF Eurofond, Solana "Bajo Sekulić", što je posljedica problema u poslovanju tih emitenata. Sa druge strane, najveći rast su ostvarile željezničke kompanije koje su zaista imale malu početnu vrijednost, pa je svaka pozitivna promjena njihove cijene nužno značajna. Slično objašnjenje možemo naći i u primjeru akcija Plantaža "13. jul", koje su novom procjenom imovine moguće atraktivnije, iako još uvijek uslovi i rezultati poslovanja ovog emitenta nijesu takvi da ulivaju aposlutno povjerenje investitorima. Visok rast cijena akcija je zabilježen i kod lučkih operatera, odnosno kompanija Luka Kotor i Luka Bar, koje su u svojim bilansima zabilježile ozbiljne finanijske pomake", pojasnio je on.

Cijene akcija Luke Bar i Plantaža posljednjih dana bilježe značajniji rast. Novinare je zanimalo zašto?

"Rastu cijena akcija emitenata Luka Bar i Plantaže zasigurno je doprinijela i najava države o aktivnijem učešću na tržištu kapitala kroz izdvajanje sredstava u budžetu za kupovinu akcija pojedinih kompanija koje su kao poslovni sistemi od značaja za državu. Ovakav potez je u kratkom roku uticao na rast povjerenja, uz očekivanje da će se najavljeno državno djelovanje i konkretizovati, pa je jedan dio malih akcionara već kroz sistem za trgovanje ponudio na prodaju svoje akcije u emitentima koji su pominjani u javnim nastupima prilikom obrazlaganja Zakona o budžetu i planova za neka od njih. Tu prije svega mislim na akcije Luke Bar, kompanije čije buduće poslovanje predstavnici države otvoreno vide spojeno sa njenim nekadašnjim dijelom koji danas funkcioniše kao Port of Adria. Slično je i sa akcijama Plantaža, koje su kao i akcije Luke Bar, njihovi trenutni vlasnici, u liku malih akcionara, organizovano ponudili ne samo državi, već svim potencijalnim investitorima, što svakako predstavlja određeni signal i očekivanje koje je moglo da utiče na cijene ovih akcija", naglasio je Šćepanović.

Upitna je koliko su tačno akcija Luke Bar i Plantaža ponudili mali akcionari na berzi po cijeni od 1 euro. Takođe, novinare je zanimalo da li i drugi zainteresovani akcionari mogu ponuditi svoje akcije?

"U sistemu za trgovanje se u ovom trenutku, na strani ponude nalazi 13,7% akcija Luke Bar, i 3,7% akcija Plantaža, pri čemu se taj broj očigledno uvećava iz dana u dan, pošto nije riječ o nekoliko akcionara, već o nekoliko stotina koji su već dali izdali prodajne naloge kao znak da svoje akcije nude na prodaju. Kako ovi emitenti imaju na hiljade akcionara, ne isključujem mogućnost da se broj ponuđenih akcija dodatno uveća. Ipak, treba imati u vidu da svi akcionari samostalno donose odluke o svojoj imovini, pa će oni koji se odluče da ponude akcije po nekoj cijeni, to kao i do sada moći da urade preko svojih brokera, a da li će ih prodati po njima željenoj cijeni, to zavisi od tržišnih prilika, uključujući potražnju za pomenutim ili bilo kojim drugim hartijama", dodaje Šćepanović.

Na kraju je novinare zanimalo kakvo je interesovanje investitora? Da li onima koji u ovim kriznim vremenima čuvaju novac kod kuće ili u bankama možete savjetovati da ulože u akcije?

"Evidentno je da je rastući nivo depozita u bankama ukazuje da novca ima, i to višestruko više od onog koji se vrti na domaćoj berzi. Međutim interesovanje za berzu je uvijek prisutno, ali je pitanje njegovog obima i karaktera. Isto tako mogućnosti za zaradu uvijek postoje, kao što postoje i rizici koji prate ulaganje na berzi ili bilo koje drugo ulaganje. Da li će se neko odlučiti da uzme učešće na berzi, na koji način i kroz koje finanijske instrumente, zavisi prvenstveno od njegovih investicionih afiniteta i ciljeva koje želi da ostvari, tako da je ne samo nezahvalno već i nemoguće dati savjet koji bi bio jednak za sve", zaključio je Šćepanović.