“Njegovo djelo je odraz života herojske Crne Gore, što je trajna odrednica njenog hiljadugodišnjeg postojanja. Zemlje neustrašivih ratnika i mnogih znanih i neznanih pametara. Časno ime Crne Gore ovjekovječeno je i posebnim darom onih velikana koji su stvarali i očuvali naše bogato kulturno nasljeđe, kao što je bio Starac Milija iz Kolašina. Pjesnik homerovske snage, tvorac nezaboravnih pjesama kroz čiji glas progovara ne samo Crna Gora jednog vremena, nego i sama epoha u kojoj su nastajale“, naveo je Đukanović prilikom otvaranja spomenika.

Kako su dodao, usmena književnost je utemeljena kao važna kulturna tradicija, i odraz kolektivnog duha jednog naroda.

Foto: Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore

“Ona je ogledalo života u ovim vrletima, što se kroz pjesmu kazivalo i prenosilo s koljena na koljeno. Kao što je kolašinski rapsod od zaborava sačuvao više od tri hiljade svevremenih stihova, tako i mi ovim činom želimo u kulturu sjećanja utkati djelo Starca Milije“, dodao je on.

Prema riječima Đukanovića, stvaralaštvu čiji je tvorac Starac Milija s divljenjem su se odnosili znameniti crnogorski i svjetski pisci i mislioci.

“Među njima, i Njegoš, i Gete. Poznavaoci i teoretičari s pravom ističu da su usmena kazivanja bila inspiracija za mnoga velika djela naše i svjetske književnosti. To najbolje govori o njihovoj trajnoj vrijednosti, ali i o autentičnom duhu ljudi ovih krajeva koji su u najtežim vremenima stvarali i vrhunsku poeziju, i ostavili u nasljeđe to veliko nematerijalno kulturno blago kojim se diče pokoljenja“, istakao je on.

Kako je dodao, nije nimalo slučajno što se Starac Milija rodio i pjesnički stasavao u Kolašinu.

“Kraju koji je iznjedrio mnoge glasovite ličnosti iz raznih perioda slavne crnogorske istorije. U duhovnoj i državnoj vertikali Crne Gore, Kolašin je važna tačka njenog oslonca. Ovaj grad je rasadnik mudrih ljudi, stvaralaca, vojskovođa, revolucionara i narodnih heroja, ljudi koji su životom dokazivali da je njihovo junaštvo uvijek bilo neodvojivo od čojstva. Kolašin je i sjedište Crnogorske antifašističke skupštine narodnog oslobođenja – temelja obnove crnogorskog državnog i nacionalnog imena kroz slavnu Narodno-oslobodilačku borbu jugoslovenskih naroda“, dodao je Đukanović.

Đukanović je poručio da je individualni talenat Starca Milije naša je tradicija, jer kroz njega je progovorio duh crnogorskog naroda.

“Uz gusle je ispjevao Crnu Goru koja nije bila samo poprište stalne borbe za slobodu, nego i zajednica velikih ličnih priča i sudbina. Zato je on tako veliki pjesnik-pjevač. Danas opštinska vlast, prema ideji prof. dr Novaka Kilibarde, koji je posvećenički otkrivao slojeve stvaralačke ličnosti Starca Milije i koji se postarao da ga vrati Kolašinu i opiše Crnom Gorom - a u izuzetnoj izradi kolašinskog i crnogorskog umjetnika Miodraga Šćepanovića, koji je otvorio evropske kapije umjetnosti – podiže ovaj spomenik kao autentično kolašinsko svjedočanstvo o stvaralačkom geniju Starca Milije. I isto tako svjedočanstvo civilizacijskog uzdizanja savremene Crne Gore, koje ostavljamo u nasljeđe generacijama koje dolaze“, naveo je on.