Rebalansom, koji je Skupština usvojila 29. septembra, Vladi je omogućeno da se do kraja decembra zaduži do 350 miliona eura za finansiranje obaveza iz budžeta. To zaduženje, koje se prvi put u posljednjih deset godina koristi za finansiranje tekuće potrošnje, treba da, pored ostalog, pokrije minus u kasi Fonda za zdravstveno osiguranje od 38,6 miliona eura, Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja 36 miliona, kao i da obezbijedi 28,5 miliona za isplatu zarada.
Damjanović je, prilikom rasprave o usvajanju rebalansa, najavio da će se zadužiti na domaćem tržištu kroz emitovanje državnih zapisa sa rokom dospjeća od šest mjeseci i kreditne aranžmane sa bankama.
LOŠ TAJMING
Bankari sa kojima je Pobjeda razgovarala kažu da ih je ministar kontaktirao početkom avgusta, tražeći od njih da mu kažu kakve bi uslove kreditiranja oni ponudili državi, kao i kakve kamatne stope bi Vlada mogla da očekuje u slučaju da emituje obveznice na međunarodnom tržištu. Nakon što su mu ukazali da je vrijednost državnih obveznica oštro pala posljednjih mjeseci, te da će to zaduženje biti preskupo, Damjanović je, tvrde bankari, odustao od njihovog emitovanja i odlučio se za kratkoročne zapise i kredit kod domaćih banaka.
Od tada, navode izvori Pobjede, prvi razgovor sa Damjanovićem imali su 21. oktobra, skoro mjesec nakon usvajanja rebalansa, što smatraju zakašnjelom reakcijom Ministarstva. Na sastanku se pojavio predsjednik upravnog odbora samo jedne domaće banke, dok su druge kreditne institucije kod ministra poslale članove upravnih odbora.
"Kad god da krenete u pregovore o zaduženju, u slučaju nepovoljnih uslova na tržištu, zakasnili ste. Tajming Ministarstva finansija nije dobar, posebno kada se zna da će sada teško ko pozajmiti pare državi", rekli su izvori Pobjede.
Međutim, iz Ministarstva finansija tvrde da su razgovori sa bankama uslijedili odmah nakon sticanja pravnog osnova za zaduživanje, odnosno usvajanja rebalansa budžeta, a usljed pripreme godišnjeg Zakona o budžetu, kao i godišnje odluke o zaduživanju.
"To su formalni preduslovi za konkretne razgovore sa bankama, a Ministarstvo finansija je već početkom ljeta počelo preliminarne razgovore sa finansijskim institucijama, u cilju najave potencijalnog finansiranja i informisanja banaka o planovima Ministarstva finansija i Vlade u pogledu obezbjeđenja finansiranja", odgovorili su iz Damjanovićevog resora, na pitanje Pobjede smatraju li da su ranije mogli početi razgovore o zaduženju, kako bi već sada bili u prilici da realizuju zajam.
Pobjeda je ranije objavila da se Vlada kod domaćih banaka može zadužiti najviše do 150 miliona eura, jer su one već previše izložene prema državi i ne očekuju da će se javne finansije uskoro stabilizovati. Ukupna izloženost crnogorskih banaka prema državi je 900 miliona eura, u šta ulazi dug po osnovu državnih obveznica i direktnog kreditiranja Vlade i javnih preduzeća, ali i krediti penzionera i zaposlenih u javnoj upravi. Četiri najveće banke u zemlji - CKB, NLB, Erste i Hipotekarna - teško će skupiti i 150 miliona da pozajme Vladi, čak i uz pomoć matičnih banaka.
Izvori Pobjede pojašnjavaju da će Ministarstvo finansija teško i do pozajmice kod inostranih kreditora koji pri davanju pozajmica prate ocjene MMF-a, u kojem smatraju da je javna potrošnja u Crnoj Gori previše usmjerena na finansiranje socijalnih potreba, a posebno problematizuju naknade majkama sa troje i više djece.
INTENZIVNO RAZGOVARAJU
Iz Ministarstva tvrde da intenzivno i otvoreno razgovaraju sa domaćim i inostranim bankama kako bi se obezbijedila nedostajuća sredstva za finansijsko zaokruživanje budžetske godine.
"Prioritet je obezbjeđivanje tih sredstava na domaćem tržištu, emitovanjem državnih zapisa i kroz kreditne aranžmane, tako da je Ministarstvo u razgovorima sa svim domaćim bankama. Domaći bankarski sektor izrazio je spremnost da, u okviru sopstvenih mogućnosti, učestvuje u potencijalnim aranžmanima i nastavi saradnju, koju većina tih institucija već ima sa Vladom", naveli su iz Ministarstva.
Damjanović je, kako su ukazali, u okviru nedavnih jesenjih sastanaka MMF i SB koji su održani u Vašingtonu, imao konstruktivne razgovore na ovu temu sa kredibilnim inostranim bankama, koje su pokazale interes da uđu u aranžman sa Vladom Crne Gore.
POBJEDA
Komentari