Skupština Crne Gore je prethodno utvrdila dnevni red, čija je prva tačka predlog izmjena Zakona o predsjedniku Crne Gore.

Predlogom izmjena predviđeno je da ukoliko predsjednik države na predloži mandatara za sastava vlade, mandatarom će se smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine poslanika.

“Nijednu nadležnost predsjedniku ovim izmjenama zakona nijesmo oduzeli”, kazao je na Odboru u ime predlagača poslanik DF-a Predrag Bulatović.

Razrađena je kaže situacija i oko vraćanja mandata, ali se sve to mora završiti u roku od 90 dana.

“Osnov demokratije je većina od 41 poslanika da se dođe do mandatara”, kazao je Bulatović i dodao da se izmjenama zakona pravi deblokada sistema.

"Ako se ne usvoji ovaj zakon zakon tehnički je moguće da vlada Dritana Abazovića može da traje do 2024.", naveo je Bulatović. 

Bulatović kaže da namjera zakona nije da se smijeni predsjednik Crne Gore. “Nije nama cilj da ovim zakonom smijenjujemo predsjednika CG”, kazao je Bulatović.

Naveo je i da dodjela mandata Lekiću ne znači da će se Vlada sastaviti. “Ovo je riješenje za izlazak iz krize koju je nametnuo Đukanović”, naveo je Bulatović.

Poslanica DPS-a u Skupštini Crne Gore Jovanka Laličić navela je da je predlog zakona suprotan Ustavu.

“Ovaj zakon je čin pravnog nasilja, ustavnog puča, gažena Ustava što nije prvi put od strane nove -stare parlamentarne većine”, navela je Laličić.

Poslanik LP Andrija Popović kazao je da se predloženim izmjenama zakona suspenduje Ustav, kojim su jasno definisane nadležnosti predsjednika.

“Ustav vam je zadnja rupa na sviralu i onako nema Ustavnog suda, u toj parvnoj praznini po vama dozvoljena je potpuna pravna anarhija. Vidimo svi iz aviona da ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom”, kazao je Popović.

O izmjenama Zakona o predsjedniku raspravljao je i Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu.

Poslanik Nikola Janović (DPS) ocijenio je da je jasno da se ruši Ustav, ali da mu nije jasno zbog čega druge partije, osim DF-a, učestvuju u tome.