Mada nije zvanično na dnevnom redu, očekuje se da će situacija u Siriji dominirati samitom čija je, inače, tema neophodne reforme globalne ekonomije. Analitičari procenjuju da je mala vjerovatnoća da će lideri najmoćnijih zemalja približiti stavove o Siriji. 

Američki predsjednik Barak Obama došao je na samit sa djelimično ojačanom pozicijom nakon što mu je Komitet Senata za spoljne poslove u srijedu veče dao ovlašćenje za vojnu operaciju u Siriji, kao i snažnom podrškom francuskog parlamenta, iako o tome nije glasao. 

Ipak, analitičari smatraju da će Obami biti teško da ubijedi većinu ostalih članica ovog kluba, prije svega domaćina samita ruskog predsjednika Vladimira Putina, u nužnost intervencije. 

Dio zemalja dijeli zabrinutost zbog upotrebe hemijskog oružja, ali se pribojava posljedica međunarodne intervencije. 

Putin je u srijedu ponovio da bi akcija bez odobrenja Savjeta bezbjednosti predstavljala agresiju, ističući da su “smiješne” optužbe da je Asadov režim koristio hemijsko oružje, jer mu to ne bi išlo u prilog s obzirom da je u posljednjim operacijama uspio da stekne značajnu vojničku prednost na terenu. 

Specijalni izaslanik UN za Siriju Lahdar Brahimi pokušaće na marginama ovog skupa da ponovo pokrene ideju o organizovanju međunarodne konferencije o građanskom ratu u Siriji, koja je zapala u ćorsokak nakon što je Zapad optužio vlasti u Damasku da su upotrijebile hemijsko oružje. 

Pospješivanje ekonomskog rasta i nova radna mjesta 

Na samitu će biti riječi i o reformi kvota i upravljanju Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), kao i rezultatima saradnje u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza.

Kina je upozorila da bi eventualni vojni napad na Siriju ugrozio svjetsku ekonomiju, posebno zbog toga što bi to izazvalo rast cijena nafte. 

Kao ovogodišnji domaćin samita, Rusija je predložila raspravu o pospešivanju ekonomskog rasta i otvaranju novih radnih mjesta. 

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je u utorak prognozirala da će svjetski ekonomski rast ove godine ostati slab, iako se ekonomije razvijenih zemalja oporavljaju, jer privredne aktivnosti u zemaljama koje bilježe brz rast usporavaju. 

Indija, Turska, Brazil i Južnoafrička Republika su članice G20 čije su valute pretrpele oštar pad nakon povlačenja investitora sa tih tržišta u posljednjih nekoliko mjeseci. 

Na samitu će biti riječi i o trgovinskoj liberalizaciji, održivom razvoju, globalnom zagrijavanju, a zemlje će biti pozvane da nastave strukturne ekonomske reforme u cilju podsticanja rasta.

50 puta veća količina nervnog gasa 

Prema najnovijoj studiji stručnjaka iz Masačuseckog instituta za tehnologiju (MIT), Ričarda Lojda (Richard Lloyd) i Teodora (Theodore) Postola, u napadu od 21. avgusta - u kojima je po podacima Bijele kuće poginulo 1429 lica – upotrijebljeno je 50 puta više nervnog gasa nego što je prvobitno procijenjeno, objavio je “Njujork tajms” (The New York Times). 

Istovremeno, njemačka obavještajna služba (BND) je obavijestila u srijedu poslanike na sastanku iza zatvorenih vrata da su sirijske snage možda pogrešno procijenile mješavinu gasa koji su koristili, piše “Špigl”. 

Ujedinjene nacije su saopštile da je ubijeno više od 100.000 ljudi od izbijanja pobune protiv Asada u martu 2011. 

Više od dva miliona Sirijaca je izbjeglo, a 4.25 miliona je interno raseljeno, što je najteža humanitarna kriza od genocida u Ruandi 1994.

(RSE)