"Treba vrlo intenzivno investirati na prvom mjestu obnovljive izvore energije. Ukoliko je moguće to treba da gradi EPCG državnim novcem ili kreditom, a ne da pravi koncesione aranžmane", poručio je redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta Gojko Joksimović.

Koordinator za ekonomsko-finansijske analize EPCG Vasilije Savović nije mogao da odgovori na pitanje Pobjede sa kakvim će finansijskim rezultatom EPCG završiti ovu godinu.

"Ne mogu, a nemam ni mandat da govorim o projekcijama finansijskog rezultata na nivou godine. Vrlo je nepovoljna hidrološka situacija, a u akumulacijama imamo nekih 170 gigavatsati, što je daleko ispod bilansa. Nadamo se da će što prije izvoz struje biti aktivan", kazao je Savović.

Na potpitanje Pobjede da li je realno da na kraju godine EPCG zabilježi rekordni profit od 50 miliona eura, Savović je odgovorio da to nije realno.

"Moje lično mišljenje je da profit od 50 miliona eura s obzirom da smo zakoračili u novembar nije realan, a šta je realno ćemo tek vidjeti", rekao je Savović.

EPCG je u prvih osam mjeseci imala minus od 60,9 miliona eura, a uprava je Vladu krajem septembra informisala da će do kraja godine imati profit od 51,4 miliona eura, ako bude dovoljno kiše.

Savović je podsjetio da EPCG ima značajne manjkove u proizvodnji električne energije u drugom i trećem kvartalu.

"Na proljeće je cijena megavatsata na tržištu iznosila više stotina eura, u avgustu je dostizala i do 800 eura, a sad je,,hlađenje“ na tržištu, pa je trenutno cijena 150 do 200 eura", rekao je Savović.

On je podsjetio i na ranije poruke iz menadžmenta EPCG da cijena struje neće biti uvećana naredne godine.

Savović je istakao da nije dovoljno ulagati samo u obnovljive izvore na bazi vjetra i sunca.

"To ne rješava naše probleme kao zajednice, jer se radi o jako promjenljivim izvorima energije, koje je teško bilansirati - istakao je Savović i naglasio da neprekidno raste potrošnja domaćinstava.

"Trenutno smo u tržišno apsurdnoj situaciji kad nastojimo uvjeriti građane da ne povećavaju potrošnju električne energije da ne bi dodatno opterećivali sistem, ali je to nemoguće kad je to najjeftiniji energent", upozorio je Savović.

Rukovodilac sektora za ICT i razvoj CEDIS-a Goran Kovačević naveo je da se energetska kriza prelila i na tu kompaniju, koja je u obavezi da nabavlja struju na tržištu za pokrivanje gubitaka na mreži.

"Kada je došlo do poremećaja na tržištu električne energije ti iznosi su višestruko se uvećali u odnosu na ono što je Regulatorna agencija za energetiku i komunalne djelatnosti odobrila CEDIS-u. Ono što CEDIS može da uradi i da doprinese sebi u smislu poslovanja, a i u pogledu obaveza koje ima je da se obračunava sa gubicima na mreži i da na taj način pokuša da ublaži taj finansijski momenat koji ga prati u ovom periodu", kazao je Kovačević.

Ugrađen svaki šesti planirani megavat

Portparolka EPCG Solar gradnje Iva Čukić-Šoškić saopštila je da projekat Solari 3000 plus i Solari 500 plus ima za cilj da se ugrade solarne elektrane od ukupne vrijednosti od 30 megavata (MW) instalisane snage.

"Do sada je ugrađeno skoro pet megavata, ali smo od kraja juna do septembra ugradili svega jedan megavat zbog administrativnih poteškoća, tako da smo sad krenuli brže", rekla je Čukić-Šoškić i dodala da je na terenu svakodnevno 300 od 500 zaposlenih montera u toj firmi.

Najavila je krajem godine projekat 5000 plus, a na jesen naredne godine 10000 plus.