Naša država je, iz poznatih razloga, već sada u kolapsu zbog nedostatka učešća struke i nauke. Od toga je postradalo mnogo čega, ali najviše privreda. I zaista bi radi toga trebali znati koji su naši ,,ciljevi“. Sagledavanjem stanja u našoj državi, dolazimo do spoznaje prethodne potrebe shvatanja i prihvatanja pojma održivog razvoja. Životna sredina je osnovni uslov našeg bitisanja, pa i opstanka. Ona obezbjeđuje uslove za život. Zato se podrazumijeva potrebna ravnoteža između ljudskih potreba i zaštite životne sredine. Međuzavisnost razvoja i zaštite životne sredine nazivamo - održivi razvoj. Zato se već odavno nijedan projekat u Crnoj Gori ne može realizovati bez njegove procjene uticaja na životnu sredinu. Za održivi razvoj mi imamo sasvim dovoljno stručnjaka da realizujemo neophodne projekte razvoja, uz poštovanje zaštite životne sredine. Takav kapacitet postoji u Akademiji inženjerskih nauka Crne Gore, Dukljanskoj akademiji nauka i umjetnosti, Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, dijelu Univerziteta Crne Gore, Institutu za biologiju mora, Hidrometeorološkom zavodu i još u nizu drugih institucija. Smatram da je nekorišćenje domaćeg znanja i rada osnovna prepreka privrednom razvoju Crne Gore. U daljem razvoju osnovnu ulogu treba da ima respektabilno domaće znanje. Bez njega nije moguće realizovati brzo i efikasno dalji privredni rast Crne Gore. Plašim se da to nije uopšte shvaćeno. Podrazumijevati je da bi raspoloživi prirodni potencijali i znanje trebali biti značajna osnova za obezbjeđenje investicija kao trećeg stuba razvoja. Samodovoljnost i nezavisnost svake države počiva, u osnovi, na obezbjeđenju vode, hrane i energije.

RAZVOJNA ŠANSA

Vode su jedan od tri osnovna stuba nezavisnosti. Vode su presudno važne za život. Ali od njih zavisi i funkcionisanje poljoprivrede, energetike, vodosnabdijevanja, turizma. Vodosnabdijevanje je već postalo ogroman problem u Crnoj Gori zbog klimatskih promjena. To najbolje pokazuje primjer Regionalnog vodovoda, od kojeg, u krajnjem, zavisi i naš turizam. Nekompetentni strani i domaći stručnjaci, uz jasnu tendenciju političara po principu „ja ga načinim a on poslije zna više od mene“, napravili su haos od ovog projekta. A sve što treba uraditi je da „donosioci odluka“ povjere stručnjacima naše Akademije inženjerskih nauka projektovanje rješenja za sve vrste korišćenja voda. Neka ove naše ponude za rješenja vodosnabdijevanja, energetike, poljoprivrede, ušća Bojane (Ade) i izvorišta Regionalnog vodovoda ostanu javno saopštene, da se zna, pa bile ili ne prihvaćene. Jer mi znamo rješenja za sve te probleme.

Specifičnost za privredno-turistički razvoj predstavljaju i mineralne vode u tri crnogorske regije. S obzirom na terapijske indikacije ovih voda i već razvijeni primorski turizam Ulcinja, zdravstveni turizam bi u budućnosti po ovom osnovu trebao da dobije na značaju (more, termomineralne vode, ljekoviti peloidi, lužine). Hladne ugljenokisjele mineralne vode u području oko Rožaja i Bijelog Polja predstavljaju važne turističke motive sa širokim spektrom terapijskih indikacija. Banjski turizam je najprofitabilniji oblik turizma. Ako je ovo tačno, zašto ga ne razvijamo, komplementarno ili samostalno?

Postoje značajni već izgrađeni kapaciteti za flaširanje voda za piće u Crnoj Gori, od više stotina miliona litara godišnje. Ipak, ova privredna grana nije još našla put za inostrano tržište. A potencijali ove privredne grane u Crnoj Gori su u obimu od više milijardi litara godišnje. S obzirom na prvoklasni prirodni kvalitet naših voda trebali bismo imati šanse na međunarodnom tržištu.

Za razvoj energetike, poljoprivrede, industrije, turizma naše vode mogu biti velika razvojna šansa, ako se obezbijedi učešće domaćeg znanja.

DOMAĆE ZNANJE

Po kriterijumu obradivih raspoloživih poljoprivrednih površina (njiva, voćnjaka, vinograda) Crna Gora spada među najsiromašnije zemlje EU (0,09 ha/stanovnik). Zato je neophodno hitno uvesti ,,zeleni karton“ za poljoprivredne površine, kako bi se lakše upravljalo sa poljoprivrednom proizvodnjom. Zaseban projekat treba da bude navodnjavanje zemljišta koje omogućava povećanje poljoprivredne proizvodnje čak i do 10 puta. Nova poljoprivredna zemljišta mogu se obezbijediti regulacijom Skadarskog jezera i rijeke Bojane. Uradio sam, sa stručnim timom, preliminarnu studiju, koju su finansirali italijanski investitori iz Molize. Ona pokazuje mogućnost dobijanja novih 15-20.000 ha obradivog zemljišta. Na novim i drugim poljoprivrednim površinama Crna Gora može da proizvodi samodovoljne količine voća, povrća, mesa, mlijeka, žitarica, tako da ih ne uvozi, nego čak izvozi. Za očuvanje ušća rijeke Bojane (čijom regulacijom se potencijalno uništava ostrvo Ada) imam posebno konačno rješenje, za razliku od nekompetentnih domaćih i stranih stručnjaka, koji već godinama to pogrešno rade. „Donosioci odluka“ treba samo da dozvole da stručna ekipa AIN isprojektuje i izvede potrebne radove. Javno garantujem za uspjeh. To znači povećanje poljoprivrednih površina i očuvanje Ade.

ENERGETIKA

Potrebna nam je nova definicija realnih hidroenergetskih potencijala, jer postojeće nijesu objektivne. U odnosu na ukupnu količinu naših površinskih voda, od 14 milijardi m³ godišnje, sada se akumulira svega oko 7%. S obzirom na prirodne i druge uslove bilo bi racionalno da se planiraju nove akumulacije od najmanje 40% ukupnog oticaja. Za sada se potencijalno može obezbijediti dodatnih 1.855 GWh, a u kasnijim fazama još i više. Energetska rješenja primarno proizilaze iz stručnih državnih dokumenata, uglavnom, Strategije razvoja energetike i vrhovnog dokumenta Prostornog plana Crne Gore, kao drugog dijela Ustava, čija je izrada u toku. PPCG treba da predvidi rješenja koja će obezbijediti izvoz električne energije, a ne deficit. Nije trebalo politički isključivati naše stručnjake od znanja iz izrade PPCG, jer to može da proizvede velike štete. A to je već urađeno.

Osnovni naši izvori energetike u budućnosti treba da budu hidroenergija i energija zemnog gasa. Solarna, vjetro i geotermalna energija treba da budu obavezan dopunski, ali nikako samodovoljni izvori. Mi raspolažemo i značajnim rezervama zemnog gasa. Podaci sa većeg broja prospekata, ukazuju da potencijalno imamo preko dvije milijarde kubnih metara rezervi zemnog gasa. Postoji ideja da se formira crnogorska naftna kompanija, s pravom istraživanja i eksploatacije nafte i gasa. Sve ovo znači da se mogu stvoriti uslovi da Crna Gora bude izvoznik električne energije i dopunski valorizacije izgrađeni podmorski kabal. A to je jedan od najboljih izvora prihoda.

Prognoze IPCC i UNDP, kao i rezultati mojih ličnih istraživanja, nedvosmisleno ukazuju na veoma teške uticaje klimatskih promjena kod nas. Utvrđen je trend stalnog rasta temperature vazduha i veliki trend porasta isparavanja. Zbog promjene režima padavina i velikog isparavanja dolazi do drastičnog opadanja srednjeg godišnjeg protoka vodotoka, izdašnosti podzemnih voda i vodostaja jezera. Postoji i očekuje se porast nivoa mora. To posljedično ima veoma veliki negativan uticaj na poljoprivredu, energetiku, turizam, vodosnabdijevanje, prostorno planiranje i ostale djelatnosti. Prvi korak za realizaciju smanjenja negativnih uticaja treba da bude izrada studije: Klimatske promjene i mjere adaptacije u Crnoj Gori. Ja sam spreman da sačinim projektni zadatak i garantujem uspješnu izradu studije sa preporukama adaptacije. Naravno da bi država trebala da definiše organizacione i finansijske uslove za realizaciju ovog i drugih prikazanih projekata. A, što kažu, hoće li ne znamo.

DAJMO ŠANSU NAUCI

Već teče treća godina od kako je nova vlast u Crnoj Gori bez DPS-a. Zašto onda „osvježeni relaksirano“ nemamo ,,razuma“ i snage da dozvolimo stručnjacima da kreiraju projekte razvoja. Za svaki projekat i oblast treba formirati multidisciplinarne timove. Članove tima treba imenovati na bazi referenci - radnog iskustva i postignutih uspjeha, a nikako po političkoj pripadnosti. Usput treba prestati sa političkim takmičenjima, svađama, nasiljem, mržnjom, podmetanjima, ogovaranjima, hapšenjima, korupcijom i kriminalom, kao glavnim sadržajima života. Nedavno je redovni prof. UCG i bivši predsjednik Vlade od „12 apostola“ molio pokojnog Rista Radovića (izglasanog za sveca Amfilohija), a time i Boga, da spasi „njegov“ narod. Kako molbe, kao što se vidi, nijesu bile uspješne, preostaje jedino da naučnici pokušaju da pomognu narodu (bez dokazivanja naučne teorije da dokazima nije moguće dokazati nepostojeće). Sada kad su iscrpljene sve druge mogućnosti, dajmo šansu nauci. To je i izvanredan politički cilj jer inače politika, koja je sama sebi cilj, sasvim sigurno sama sebe vodi u propast.