“U Glazgovu smo jasno kazali da moramo ubrzati napore, pojačati podršku i osnažiti otpornost. Posljednji izvještaj Međuvladinog panela potvrđuje da globalno političko liderstvo neće opredijeliti uspjeh, ukoliko ne bude odlučne multilateralne akcije sa svih nivoa društvenog, ekonomskog i tehnološkog sistema”, rekao je predsjednik Crne Gore.

Istovremena implementacija i povećanje klimatske ambicije su, ocijenio je Đukanović, jedini put ka dostizanju pariskog cilja.

“Revizijom nacionalno utvrđenog doprinosa, Crna Gora je kao ciljnu vrijednost postavila smanjenje emisija od 35 odsto do 2030. godine. Na Samitu u Glazgovu, Crna Gora je iskoračila najavom ambicije smanjenja emisije od 40 odsto, uvjerena u njenu dostižnost na temelju mjera utvrđenih u ključnim nacionalnim strateškim i razvojnim planovima. Aktivnosti na novoj reviziji su u toku. Izrađena je Mapa puta za implementaciju i Šema praćenja i evaluacije napretka. Ažuriran je popis emisija gasova, u skladu sa novom metodologijom Međuvladinog panela”, istakao je Đukanović.

Foto: Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore

Prema njegovim riječima, posljednji proračuni upućuju na potencijalno dalje smanjenje nivoa emisija od 45 odsto, za šta postoje, dodaje, realna utemeljena, ali izazovi su snažni i veoma skupi.

“Naročito u sektorima energetike i poljoprivrede imajući u vidu negativne efekte pandemije i poremećaje na globalnom planu usljed agresije na Ukrajinu. Dodatno, trajuća unutrašnja politička nestabilnost ograničava fokus na razvojna pitanja i kontinuirano unapređenje kapaciteta za planiranje i sprovođenje klimatske politike i njenu inkorporaciju u sve sektore čime bi se stvarali preduslovi za postepeno smanjenje upotrebe uglja, dugoročni niskokarbonski razvoj i, kao krajnji cilj, klimatsku neutralnost”, naglasio je predsjednik Crne Gore.

I pored malog učešća u globalnoj emisiji, Crna Gora će, ističe Đukanović, nastaviti da preduzima sve neophodne korake u cilju poštovanja međunarodnih obaveza. 

“Zelenu transformaciju vidimo kao priliku da uđemo u period dinamičnog i održivog razvoja koji će garantovati rast ekonomskih aktivnosti, a time i životnog standarda. Naš najveći izazov biće kako obezbijediti pravednu tranziciju. Zato podrška razvojnih i finansijskih partnera i snažniji upliv inostranih investicija iz tehnološki najnaprednijih zemalja ostaju neophodni”, poručio je on.

Đukanović je kazao da “svi možemo i moramo doprinijeti da ciljevi Pariskog sporazuma postanu naša realnost”.

“Ekselencije, da li smo spremni da u odlučujućoj dekadi ubrzamo klimatsku akciju i sačuvamo Planetu? Čini se da izbora nemamo. Odgovornost za implementaciju obećanog i prihvaćenog je na svima nama. Ne samo na globalnom političkom liderstvu i partnerstvu između razvijenog svijeta i zemalja u razvoju; ne samo na hitnosti usaglašenog i klimatski odgovornog djelovanja vlada, investitora i biznis sektora; nego na svakom građaninu pojedinačno. Svi možemo i moramo doprinijeti da ciljevi Pariskog sporazuma postanu naša realnost. Vrijeme curi, a izazovi i problemi s kojima smo suočeni postaju sve kompleksniji”, zaključio je Đukanović.