Istakao je da se o tom ugovoru pregovara više od dvije godine, te da je zapelo oko onog dijela kod uvećanja zarade za rad nedjeljom.

"Na sastanku smo dogovorili da uvećanje za rad nedjeljom bude 80 odsto i to se tiče svih zaposlenih u Crnoj Gori, izuzev onih koji rade u onim djelatnostima gdje je neophodan rad 24 sata, kao što su policija, zdravstvo, javni prevozi...Takođe, dogovorili smo se da izuzmemo hotelijerstvo iz te norme", kazao je Keković.

Objašnjava da su iz Unije slobodnih sindikata na tome insistirali jer žele da nedjelja bude taj dan koji će biti posvećen porodici i da poslodavci moraju da shvate da ukoliko taj dan radnik nije sa porodicom i mora da radi zarad njihovog profita onda je red da se ta zarada bude veća.

Smatra da su i poslodavci shvatili da je jedna od ključnih stavki, osim zarada, i uslovi u kojima se radi.

Keković objašnjava da jedan broj naših sugrađana napušta državu upravo zbog toga što nemaju dostojanstvene uslove rada, da se poštuje njihov vikend, praznični dan, prekovremeni rad... a to bi se sve, kako kaže,  regulisalo Opštim kolektivnim ugovorom.

"Poslodavci su tražili od nas da ukoliko oni pokrenu inicijativu za preispitivanje člana 35 a Zakona o unutrašnjoj trgovini, da ih podržimo u tom pravcu, i mi smo rekli da smo spremni da podržimo i napismeno to dostavili", kaže Keković.

Ističe da je pogrešno shvaćeno da je time što je dogovoreno uvećanje za rad nedjeljom od 80 odsto dogovoreno i da se ponovo uvodi radna nedjelja. Dakle to nije tako, uvećanje je bitno za sve druge, a najmanje za trgovinu jer se u trgovini ne radi nedjeljom.

Navodi da su iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore, nudili dva modela poštujući činjenicu da smo država koja je turistička destinacija, nudili su model preduzetnik mikro, potom model Slovenije, tj. da rade mali prodajni objekti površine do 100 metara kvadratnih, i to nije bilo prihvatljivo.

"Definitivno nismo za to da se radi svake nedjelje, nego samo u sezoni i to da testiramo jedne godine i vidimo da li će poslodavci poštovati svoje obaveze uvećavanja, jer bi tako radnik imao uvećanje od 80 odsto tokom rada nedjeljom, a zatim bi imao zamjenski slobodan dan tokom radne nedjelje", ističe on.

Kazao je da se moraju obratiti ponovo poslanicima, s tim što će ovog puta imati drugačije zahtjeve, ne produženje na godinu, već do zaključivanja opšteg kolektivnog ugovora i uvođenja ova tri pravna insituta koja su trabala biti unijeta u opšti kolektivni ugovor, a prepoznata su Zakonom o radu.

Keković je kazao da se nakon povećanja minimalne plate na 450 eura situacija se drastično promijenila, i da bi sa ovim uvećanjem dnevnice za rad nedjeljom sigurno zarade bile veće.

Na pumpama najveći udar nedjeljom, više izgledaju kao pijaca

Navodi da problem predstavlja što sada rade nedjeljom neki subjekti koji apsolutno nema potrebe da rade, kao što je apoteka, svaka pumpa, štampa...

"Imamo sad tu nelojalnu konkurenciju trgovačkim preduzećima koji ne mogu da rade nedjeljom a sada su se pumpe pretvorile više u pijacu nego u objekat da sipa gorivo", kazao je on.

Kazao je da je naredni korak da čekaju da im  Unija slobodnih poslodavaca prihvati dogovor koji su imali prije desetak dana, i čim se to desi onda će se kao socijalani partneri obratiti ministru rada i socijalnog staranja da pokrene na Vladi postupak da se taj Opšti kolektivni ugovor i sa njihove strane ozvaniči i da potpiše to zajedno i sa njima..

"Taj ugovor je gotovo isti kao što je važeći, uz neke tri novine, uvodi se uvećanje zarade za prekovremeni rad, dvokratni rad, i ovo uvećanje zarade za rad nedjelje koje bi važilo za sve one u javnom i privatnom sektoru koji odmaraju nedjeljom po svom sedmičnom rasporedu a budu pozvani da rade, imaće pravo na zamjenski dan i toga dana za rad nedjeljom njihova dnevnica će biti veća za 80 odsto", zaključuje Keković.