Prema njegovim riječima, jedna od kritika Centralne banke je što se ne miješa u ekonomsku politiku.

"A njen zadatak jeste da čuva ekonomsku stabilnost i da daje savjete Vladi, ali oni to ne rade jer prepisuju sve planove i sve akte koji su bili na snazi prethodnih godina",smatra Drecun.

Prema njegovim riječima, Žugić nastoji da javnosti plasira priču koja će proći kod građana, jer to zvuči logično.

"Sve što je logično ne mora da bude istinito. Ako on kaže rast depozitra je rast povjerenja u banke, to može da bude logično, ali da li je to ekonomski tačno? Naravno da nije. Rast depozita je posledica rasta GDP-a u osnovi, i možda još nekih aktivnosti ekonomskih, ali ne možete govoriti o rastu povjerenja",  rekao je Drecun.

On objašnjava da nije riječ o novcu koji predstavlja uštedu koju su građani predali banci.

"Ovdje se radio o novcu koji dolazi iz povećanog nivoa ekonomskih aktivnosti provrednih subjekata i na taj način ja sam upoređivao rast GDP-a sa rastom depozita, i došao sam do zanimljivih podataka, da su u nekim godinama depoziti rasli mnogo više nego GDP, a u nekim godinama obrnuto", pojašnjava Drecun.

Prema njegovim riječima, takva ciklična kretanja nijesu prirodna.

"Nemam još sve informacije da utvrdim zbog čega dolazi to takvih cikličnih i nepriorodnih kretanja, jer prirodno bi biklo da GDP raste više nego depozit. Trebalo bi istražiti zbog čega se nešto tako dešava crnogorskoj ekonomiji. Ali naravno naša CBCG nije ni detektovala tu pojavu, a kamoli da se pozabavila njenim uzrokom", kazao je Žugić u podkastu gostovanju na Srpskom radiju Čikago.

Drecun je poručio da je jasno da građani nemaju povjerenja u bankarski sistem.

"Žugić tvrdi da građani imaju povjerenje u banke. Ja sam dokazao da nemaju. Prije 15-ak godina odnos depozita je bio takav da je oko 80 posto depozita bio oročeni depozit. 20 posto su bili depoziti po viđenju. Danas je obratno. Dakle građani nemaju povjerenje da drže novac u bankama duže od godinu dana. A to što građani ne žele da oročavaju novac dovodi banke u problem, jer hoćete da dajete dugoročne kredite a imate kratkoročne depozite", tvrdi Drecun.

Prema njegovim riječima, još jedan pokazatelj koji pokazuje da CBCG ne razumije suštinu crnogorske ekonomije je odnos kredita i depozita.

"Idealan odnos je ako na 1 dolar ili euro depozita imate 1,1 dolar ili euro kredita. Taj odnos je danas u Crnoj Gori 0,73.To znači da od 100 eura depozita,i imate 73 eura plasirana, a ono ostalo je tzv. mrtvi kapital, i kad sam uporedio na nivou bankarskog sektora imamo oko milijardu i 600 miliona gotovog novca. To je jako loša slika bankarskog sektora. Imamo i nezadovoljstvo privrednika načinom kako banka servisira orivredu, što se viidi po pokazatelju da opadaju krediti koji se daju privredi. Veliki je broj pokazatelja koji dokazuju da je CBCG loše radila svoj posao u prethodnih 5-6 godina od kako je na njeniom čelu Žugić", tvrdi Drecun.

On je saopštio da Crnoj Gori nedostaju novi mehanizmi centralnog bankarstva, nedostaje afirmacija novih finansija i tehnologija, projektnog finansiranja.

Drecun je poručio da je smatrao da nije bilo potrebe da se Atlas banka uvede u stečaj, te da su postojali drugi načini da se riješi to pitanje.

"U jesen 2018. CBCG izvršila je kontrolu Atlas Banke. Utvrđeno je da nema nepravilnosti, i nakon svega mjesec dana desio se udar CBCG i oduzimanje licence", kazao je Drecun.

Izvor: RTCG