Kada je izglasano nepovjerenje premijeru i njegovoj vladi, bilo je iluzorno, objašnjava lider SDP-a, da se nakon toga razrješavaju već razriješeni ljudi.

“Ali, i to je dio koji jasno pokazuje koliko, kada vam neko partijski ne odgovara, ne možete da trpite kritiku. Neke stvari su političku scenu dovele na nivo da samo zato što obavljate neku značajnu političku dužnost možete da optužujete sve druge, bez bilo kakvog činjeničnog dokaza. To je radio gospodin Abazović. Ja to radim uvijek sa argumentacijom i krivičnom prijavom”, kazao je Konjević.

Od momenta kada je smijenjen iz smijenjene vlade, nije se pojavljivao u javnosti, kako kaže, iz privatnih razloga. Međutim, to vijeme poslužilo je i za sumiranje utisaka o intenzivnim političkim dešavanjima u posljednjih osam mjeseci.

“Crna Gora pokušava da nauči neke od lekcija demokratije. Promjena vlasti na izborima 2020. donijela je očigledno nesnalaženje, zatim je u februaru ove godine pala ta vlada i u aprilu smo dobili manjinsku koja je bila bazirana na političkoj platformi ubrzanog vraćanja u proces evropskih integracija. U tom političkom sporazumu jasno smo definisali što treba da bude ključno djelovanje vlade u prvim mjesecima, a to je da negdje do 31. jula, sa podrškom od 46 poslanika koju je ta vlada imala, pokušamo da dođemo do cifre od 49, da bi riješili nekoliko pitanja koja su bila preduslov za ispunjavanje privremenih i dobijanje završnih mjerila o poglavljima 23 i 24, što bi značilo nastavak evropskog puta”, podsjeća Konjević.

Dodaje da su ustanovljene bile i tri ključne stavke.

“Da se izabere Sudski savjet, da se izaberu sudije Ustavnog suda i da se dođe do izbora Vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu. To su bila tri preduslova koja su po našem Ustavu zahtijevala dvotrećinsku, odnosno tropetinsku većinu”, objašnjava.

Promijenjeni prioriteti i percepcija formiranja vlade

Konjević ističe da je ubijeđen da se do te cifre moglo doći, ali da je umjesto toga uslijedila promjena prioriteta koju je dominantno kreirao predsjednik vlade Dritan Abazović, i afirmisanje onih tema koje su značile ne samo podjele u crnogorskoj vladi nego i dodatne podjele u crnogorskom društvu.

“Promjena je uslijedila nakon Abazovićeve posjete Ohridu, u okviru samita regionalne inicijative ‘Otvoreni Balkan’, gdje je ugovorio posjetu Beogradu. U susret toj posjeti je za svega nekoliko dana, bez ozbiljnih razgovora u vladi, krijući tekst temeljnog ugovora i svega što je uslijedilo, promijenio percepciju onoga zbog čega je vlada formirana. To je naravno uslovilo pad vlade 19. avgusta, i nakon toga smo dobili situaciju, koju je Abazović spočitavao prethodno smijenjenoj vladi Zdravka Krivokapića, a to je uzurpacija vlasti”, kazao je Konjević.

Dominantno, ističe, krenulo se u izmjenu institucionalnih ovlašćenja koja su definisana crnogorskim Ustavom iz 2007.godine.

“Sada se instituciji predsjednika države, koja je izvorna, neposredna i koju biraju građani Crne Gore, želi oduzeti ustavno pravo zakonom. To nije dozvoljeno ni u jednoj demokratskoj zemlji i nakon takvog pokušaja da se to uradi u parlamentu, nakon ustavnog puča, potpuno je legitimno zatražiti vanredne parlamentarne izbore. Politička i institucionalna kriza se ne može drugačije riješiti osim na tim izborima”, ocjenjuje Konjević i podsjeća da ih, osim opozicije, traži i novi politički subjekt Evropa sad.

Dodaje da je nesporno da su prethodne vlasti griješile, ali da je nova vlast imala obavezu da ne ponavlja stare greške, a ne da ih ekstremno uvećava.

Osvrnuvši se na temeljni ugovor koji je potpisan sa Crkvom Srbije, Konjević kaže da ni sam Abazović nije znao tačno vrijeme potpisivanja.

“Niko normalan ne bi ktitikovao ugovor koji se potpisuje sa jednom vjerskom organizacijom, ali se oni donose kroz odgovarajuću institucionalnu proceduru, a ne ekspresno i tajno, kako je to bio slučaj sa temeljnim ugovorom potpisanim sa Crkvom Srbije. To je dovelo do dodatne podjele društva, a korist od potpisivanja, kojoj su se nadali i URA i SNP je izostala”, ističe lider SDP-a.

Smatra da je manjinska vlada ipak svima otvorila oči da se sa nekim političkim strukturama teško može graditi povjerenje, koje bi dovelo do sređivanja crnogorskog društva i ubrzanog procesa evropskih integracija.

SDP neće napistiti koaliciju u Cetinju

Na pitanje da li je došlo vrijeme da SDP i SD izađu iz koalicija sa strankama koje na državnom nivou uništavaju Crnu Goru, Konjević kaže da u slučaju Cetinja do toga neće doći.

“Nećemo napustiti koaliciju u Cetinju jer je vlast DPS-a urnisala tu opštinu. Sada je tamo, nakon šest-sedam mjeseci drugačija stvar. Nije urađeno ništa što je u suprotnosti sa nekim nacionalnim interesom. Mi smo na Cetinju u koaliciji sa Starom gardom, a Demokrate i URA nas podržavaju jer je prethodna vlast bila loša. Činjenica je da je DPS, i vlada Duška Markovića, na polju ekonomije uradila dosta dobrih stvari u zadnje četiri godine, ali DPS je od 2015. do 2020. godine pokušavao da postigne da snaga partijske odluke bude važnija od neke institucije. Za to imamo desetine primjera. Taj lijevak je bivao sve uži i voda je prelila, i da bi se razmišljalo o narednom periodu moraće se sve loše fakture poplaćati, kao što je to učinio SDP”, objašnjava Konjević.

Ističe da su pitanje šverca cigareta u koji su umiješani visoki državni funkcioneri i pitanje Belvedera procesuirani, te kako kaže, njihov tok će pomno pratiti.

Takođe, dok je bio na funkciji ministra odbrane, Tužilaštvu je upućen, kako je kazao, i dokazni materijal o načinu na koji su vojni resursi, bez pisanih odluka i uz kršenje zakona, angažovani tokom belvederskog protesta zbog inauguracije mitropolita Crkve Srbije Joanikija, za vrijeme mandata njegove prethodnice Olivere Injac.

“Sada institucije treba da sprovode, svako iz svoje nadležnosti, procedure koje će dovesti do rasvjetljavanja tih dešavanja. Ministrastvo odbrane je prikupilo i uputilo jedan temeljan materijal VDT-u. Način na koji su na Belvederu vojni resursi angažovani, bez pisanih odluka, kršenjem Zakona o vojsci, i mnoge druge činjenice proslijeđene su tužilaštvu”, zaključio je Konjević.

Izvor: gradski.me