Damjanović naglašava da je dobio više podrške nego primjedbi za budžet.

"Svaka kritika je dobrodošla, ali onda i sugestije na sto. Što se tiče racionalizacije u javnom sektou 2023. neće biti Eldorado za otpuštanje radnika. To nije rađeno ni u mnogo stabinijim prilikama ranije, kada je bilo više novca za te namjene. Mi taj luksuz da ostavljamo ljude na ulici nemamo, ali u narednim godinama to mora da se uradi", napominje ministar.

Ističe da je za narednu godinu planirano manje izdataka za potrošnju javne uprave, službena putovanja i slično, nego što je to bilo ranijih godina.

Što se tiče duga iz perioda SFRJ, sada vraćamo četiri miliona Libiji, a zahvaljujući dobroj komunikaciji ta zemlja je i odustala od naplate kamate čime je uštećeno oko milion eura.

"To su obaveze koje su pripale Crnoj Gori nakon raspada SFRJ i mislim da tu još sa Kuvajtom treba definisati dug. Danas sam sa švajcarskim ambasadorom potpisao sporazum o načinu restrukturiranja obračunavanja kamate vezano i za taj dug. Mi uredno izmirujemo ove obaveze i još malo je toga ostalo", kazao je Damjanović.

Istakao je da očekuje da u kreditnim aranžmanima sa domaćim bankama obezbijede stabilnu finansijsku situaciju i ove i tokom iduće godine koje će, kaže, biti izazovna.

Zadužili smo se šest miliona kod Erste banke, prije nekoliko dana kod Univerzal banke 10 miliona, kamata je 5,9 odsto. Priopritet nam je da imamo aranžmane sa domaćim bankama one su dale svoje ponude i prvi dio inicijalnih sredsava za fiskalnu rezervu. Sredstva treba da dođu iz svih 11 naših banaka, jer imaju pravo i obavezu da zajedno sa državom rješavaju finasijske dubioze i otklonimo bilo kakve finansijske nestabilnosti", ističe on.

U pregovorima su sa bankama, a koliko će se sredstava obezbijediti zavisi od emisije državnih zapisa.

"U mjeri u kojoj budemo prodali te zapise u toj mjeri će biti manje bilateralnih aranžmana. Na stolu su i neki aranžmani sa bankama koji su tradicionalni partneri kao Dojče bank, Sosijete ženeral, OTP grupa, bitno je da govorimo o jedinstvenom okviru koji se naslanja i na 2023. i da obezbijedimo jedan stabilan okvir za finasije", kazao je ministar.

Završavaju se procedure za aukcije državnih zapisa i očekuje da i banke i ostale institucije iskažu interesovanje.

Zamjerke da vlada u tehničkom mandatu ne može da kreira budžet odbacuje, ističući da ne postoji tehnički mandat i da ova vlada već tri mjeseca funkcioniše kako treba i obavlja sve poslove koje su joj po zakonu i Ustavu.

Damjanović naglašava da poreske stope ne planiraju da diraju u narednih nekoliko godina.

"Vidim mogućnost u širenju poreskog obuhvata, ozbiljan potencijal je u turističkom smještaju, pogotovu u privatnom sektoru, u uslugama hrane i pića u restoranima, građevinskoj industriji. Da krenemo da razgovaramo da li se tu plaća porez i da li smo obuhvatili dovoljno milione usluga koje postoje. Treba napraviti udar na sivu ekonomiju. Vrlo smo konzervativno predlagali prihode i očekujemo da to bude i premašeno", naglasio je ministar.

Prihodi od Zakona o porijeklu imovine neće biti tokom iduće godine. Kako je objasnio predlog izmjena tog zakona treba da usvoji Skupština i to očekuje do kraja godine.

"Realno je očekivati da Zakon napravi neke rezultate 2023. u pravnom smislu, ali finansijski to se može očekivati tek 2024", kazao je on.

Što se tiče povaćanja plata u javnom sektoru napominje da su pregovori sa sindikatima u toku i da je cilj očuvanje životnog standarda uvažavajući stopu inflacije.

"Naredne nedjelje su razgovori sa sindikatima i tada ćemo konkretno pričati o procentima povećanja zarada za razne kategorije, od prosvjete, policije i javne uprave. Precizno smo izračunali koliko tu možemo da dozvolimo povećanje", kaže Damjanović.

Isplata naknada za novorođenčad neće biti prije nove godine.

"To što je neko 27. aprila dan prije napuštanja Vlade obećao bez zakonskog osnova da će se isplaćivati naknada novorođenoj djeci, slagao roditelje, to na obraz tome ko je to uradio. Nije napravio ni pretpostavke da se pokrenu procedure za to. Ova vlada je prihvatila takvo nasljeđe i onog momenta kada zakon stupi na snagu, najvjerovatnije od 1. januara počeće i isplata" , poručio je Damjanović.

Očekuju da od turističke sezone bude prihod od milijardu eura.