"Ideja je da se Rusiji obezbijedi onaj značaj koji nje nekad imao Sovjetski savez. Ta ideja 'ruskog sveta' dobila je repliku 'srpskog sveta' na Balkanu", kazao je on. 

Rusija je, dodaje, sistematično pripremala ovakvo svoje djelovanje, tačnije, još od 2011. je počela pripreme za reviziju svoje državne ideologije, u kojoj bi se umjesto liberalne, afirmisala patriotska ideologija sa jasnom porukom da se ta promjena ne može dogoditi za okruglim stolom, već se do nje mora doći na bojnom polju.

"Rusija se u tim godinama sistematično pripremala za platformu ovakvog svog djelovanja, Zapad je bio zaveden nekom prividnom idilom u odnosima Rusije i NATO-a. Dakle, Rusija se pripremala za pokušaj istorijskog revizionizma i niko to na Zapadu nije ozbiljno shvatao niti je ko to ozbiljno razmatrao u Evropi", kaže Đukanović.

I onda se dogodilo to što se dogodilo u Crnoj Gori 2016.

"Zašto Crna Gora? Ne zbog njenog geopolitičkog značaja, nego prosto, ako je Rusija željela da pošalje poruku Zapadu, ona je tražila dobar primjer gdje bi mogla tu poruku poslati. Crna Gora je tada bila pred vratima NATO-a, ne kao dio grupe zemalja kako je to bilo ranije, već je bila sama. Ideja je bila zaustaviti Crnu Goru da ne uđe u NATO. Kada je crnogorsko državno rukovodstvo nakon žestokog talasanja nakon 2015. orkestiranog od Moskve, čvrsto ostalo na stanovištu da želi da formalizuje svoje članstvo u NATO, onda se to pokušalo spriječiti pokušajem državnog udara na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori. I tome smo odoljeli", napominje Đukanović.

Crna Gora je nekoliko mjeseci nakon toga ušla u NATO, ali smo, kaže on, i tada bili potpuno svjesni i kazali da ne pomišljamo da će Rusija odustati od svog nauma.

"Rusija je nastavila i dalje da, veoma sofisticirano, razvija svoj model hibridne destrukcije na Zapadnom Balkanu. Mislim da je u međuvremenu razvila dvije ozbiljne baze svog hibridnog rata, prva je Srbija, a druga je Republika Srpska. I kada govorim o bazama ne govorim etiketirajući. Govorim sa jasnom sviješću o sadržaju tiih baza. Na tim mjestima imate, prvo - jako moćno prisustvo ruskih medija, koje se i dalje pojačava sa namjerom da se krene sa emitovanjem RT iz Srbije. Drugo, imate jako prisustvo ljudi iz njihovih bezbjednosnih agencija. Treće, imate jako prisustvo u privrednom sektoru, prije svega energetici. Četvrto, imate brutalnu zloupotrebu SPC, nad kojom su naricali naši zapadni partneri 2020, pokušavajući da taj problem detektuju kao nedovoljno senzibilan odnos nepromjenjive državne vlasti u Crnoj Gori, da bi dvije godine kasnije EP to kvalifikovao onako kako je i istina zaista - da je to sredstvo uticaja maligne ruske politike na Zapadnom Balkanu. Dakle, kada tako pogledate sadržinu tih baza o kojima govorim, i kada znate da se svi ti instrumenti veoma snažno podupiru ogromnom količinom ilegalnog novca iz istog izvora, onda je jasno da je Rusija u prethodnom periodu jako ozbiljno radila", kazao je Đukanović.

Tokom te četiri godine, kaže on, vrlo često je razgovarao o tome na svim važnim evropskim adresama, i u NATO i u EU.

"Moram da priznam da se sumnjičavo gledalo na takav opis stanja ruskog uticaja u regionu. Vjerujem prije da smo zaradili kvalifikaciju još jedne rusofobične zemlje u Evropi, nego što su se za ozbiljno uzela naša upozorenja. Sve je to dovelo do Ukrajine. U Ukrajini je, naravno, Rusija upotrijebila brutalniji repertoar. Prvo, imala je loše iskustvo iz Crne Gore. Nije bilo dovoljno poslati nekoliko agenata i angažovati neke lokalne paramilitarne formacije, nego su se opredijelili da na Ukrajinu nasrnu brutalnom agresijom. Bilo je i lakše, jer su u neposrednom susjedstvu, a bilo je, naravno, i mnogo zahtjevnije imati ispred sebe zemlju tako veliku i mnogoljudnu kao što je Ukrajina. Ali, kada pogledamo iskustva iz 2016. i 2022 politički naslov je isti - Rusija pokušava da uskrati pravo nezavisnim i suverenim državama na izbor vlastite budućnosti. Nemamo pravo da budemo dio EU, nemamo pravo da budemo dio NATO-a, bez njihove saglasnosti. To je nešto što predstavlja ne samo pokušaj istorijskog revizionizma i vraćanja u period Hladnog rata, već predstavlja i osnovno kršenje temeljnih prava", kazao je Đukanović.

Smatra da je ovo sada jedan ozbiljan izazov, prije svega za Zapad u cjelini.

"Atakuje se na Evropu u cjelini i na njen sistem vrijednosti, jer je ona logično lakša meta nego Amerika kao drugi pol. Mislim da mi nemamo izbora. Moramo na to odgovoriti nanošenjem poraza agresoru. Kada to kažete, odmah se probude neki glasovi u Evropi koji kažu - ne treba pretjerivati sa tim ocjenama. Moj odgovor na to je - nema u Crnoj Gori nikakve rusofobije. Mi smo prije 11 godina proslavili tri vijeka međudržavnih odnosa Crne Gore i Rusije. Nažalost, danas smo na spisku neprijateljskih država Kremlja. Ovdje samo ima odlučnosti da se ne dozvoli agresija. Ja mislim da je ovo istorijski ispit Evrope i ovih evropskih lidera. Ako se sada agresor ne porazi, to je legitimisanje prava sljedećih agresora na Evropu, na njeno jedinstvo i na njen sistem vrijednosti", kazao je predsjednik države.

Nažalost, dodaje, štete na Balkanu su definitivne.

"One su primijetne, posebno u dva segmenta. Čini mi se da je posustao euroentuzijazam koji je postojao u nekom periodu prije šest, sedam godina. Biću indiskretan, na razgovorima u Briselu, predsjednik Srbije je izašao sa podatkom da evropsku budućnost Srbije podržava 36% ljudi, dok je eksplicitno protiv 44%, sa tendencijom pogoršavanja tog odnosa. Premijer Sjeverne Makedonije je kazao da bi onaj ko bi sada na izbore izašao sa idejom evropskih integracija te izbore izgubio. To je realnost sa kojom se moramo suočiti. To je realnost malignog djelovanja trećih strana u vrijeme dok su se EU i NATO premišljali oko dalje integracije Zapadnog Balkana. Posrijedi je jedna ozbiljna vrjednosna devastacija društava na Zapadnom Balkanu. Danas smo se, nažalost vratili starim idejama, opet se razmišlja o reviziji granica i o vjerski homogenim državama", kazao je Đukanović.

Đukanović je naveo da je nacionalizam "vrlo živ", i da se protiv njega možemo boriti jedino evropskom idejom.

"Više puta sam javno rekao to, ali, da ponovim - ne treba se protiv srpskog nacionalizma boriti ccrnogorskim nacionalizmom. Kada bi se opredijelili za takvu konfrontaciju, izvjesno je da bi bili gubitnici. Protiv svakog nacionalizma treba se boriti idejom građanskog društva i idejom evropskih vrijednosti. Na sve te prijedloge da bi trebalo malo pomjeriti težište partijskog programa udesno, moj odgovor je bio i dalje je - NE. To nije put za odbranu vitalnih vrijednosti Crne Gore. Put je stameno istrajavati na građanskoj Crnoj Gori", kazao je on.

Tek nako agresije na Ukrajinu dobili smo, ocjenjuje, jedan novi zamah kada su u pitanju EU integracije. 

"Ja se nadam da EU neće odustati od svog stava i intenzivnog otpora i da će osati posvećena politici proširenja", naveo je Đukanović i dodao da se treba sa posebnim senzibilitetom okrenuti Crnoj Gori.

Kada je u pitanju Crna Gora, smatra Đukanović, Evropa i zapadni partneri moraju priznati da su napravili određene previde prije dvije godine.

"Bez tog saopštenja, oni će i dalje legitimisati srljanje dijela građanskih političkih struktura u Crnoj Gori u mrak sa nacionalizmom. Nije problem u Crnoj Gori Demokratski front. Demokratski front imate u svakoj državi članici EU. Problem je što vi danas imate raslojeno građansko tkivo. Jedan dio građanskog političkog tkiva je vođen maksimom važno je promijeniti vlast, oni su nastavili da se približavaju nacionalizmu da bi na taj način dokazivali ispravnost svog opredjeljenja- samo ne sa DPS-om. Dvije godine kasnije, nema ničeg od onoga što je pokušano da se prilijepi kao etiketa DPS-u. Već dvije godine nema nijedne optužnice protiv bilo kog predstavnika izvršne ili zakonodavne vasti iz redova DPS-a i gle čuda, nema ni najmanje greške u politici koju je DPS kao proevropska partija napravila. A ipak, Evropa se i danas reducirano odnosi prema tome- DF nije partner jer je putinovska politička formacija, ali oni koji su partneri DF-a, a pritom se evropskim partnerima izdaju za predstavnike građanske politike su prihvatljivi. Zašto? Zato što smo ih mi 2020. gurnui u sveti rat protiv DPS-a. Vrijeme je da malo stvari vratimo u poredak", ocijenio je on.