Ročište je odgođeno za februar zato što Sud za prekršaje ne može da utvrdi koja je adresa na kojoj Bratić živi kako bi joj uručio poziv da prisustvuje. Pojasnili su da je promijenila adresu. Postoji mogućnost i da se ide na zastaru - istakao je Gjokaj.

Zakonske mogućnosti

Ipak, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović pojasnila je Pobjedi da Sud za prekšraje ima svoje zakonske mogućnosti dostave pismena strankama, a ukazala je i da je to naročito lakše za ona lica koja rade javni posao – kao što je to posao Bratić koja je redovna profesorica na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

"Shodno Zakonu o prekršajima, dostavljanje se, osim redovne dostave putem pošte, odnosno elektronskim putem ili preko službenog lica ili preko lica koje je registrovano za obavljanje dostavljanja fizičkim ili elektronskim putem, vrši svakim radnim danom od 7 do 20 časova na adresi gdje lice živi ili na njenom radnom mjestu ili u prostorijama nadležnog organa kad se to lice u njima zatekne", istakla je Kaluđerović.

Ako se na te načine ne može uručiti poziv, dodala je, onda se dostava može izvršiti u svako vrijeme i na svakom mjestu.

"Ovo znači da dostavljač suda može da uđe na čas kod profesorice Bratić i uruči joj poziv, samo prije toga mora znati raspored i fakultetsku jedinicu gdje izvodi nastavu kojim danom i u kom času", pojasnila je Kaluđerović.

Kako su brojni načini da se ovaj poziv uruči, navela je, ovakvo postupanje može predstavljati zloupotrebu od strane Bratić, što znači da bivša ministarka, kako je rekla, možda izbjegava da primi taj poziv ili je Sud za prekršaje nezainteresovan da dostavljanje realizuje.

"Ako je eventualno tokom postupka promijenila adresu dužna je bila da o tome odmah obavijesti sud koji vodi postupak. Ako Bratić nije obavijestila sud o promjeni adrese, te se ne može saznati gdje se odselila, sud može odrediti da se sva dalja dostavljanja vrše preko oglasne table suda kada će se dostavljanje poziva smatrati izvršenim po isteku osam dana od dana stavljanja pismena na oglasnu tablu suda", naglasila je Kaluđerović.

Nedostatak volje

Smatra da bi se poziv ipak mogao uručiti na Fakultetu – čak i tokom nekog od njenih redovnih časova u amfiteatru, profesorskom kabinetu, ali samo ako za to postoji volja suda.

Ukazala je i da ovaj postupak može zastariti samo zbog neažurnosti organa koji ga vode, ali i zbog nedostatka volje da se zaista i završi.

"Jer nemogućnost dostavljanja poziva stranci nije realni razlog kada je u pitanju Vesna Bratić, imajući u vidu da je ona lice koje radi javni posao i njeno kretanje je poznatije nego kretanje običnog građanina, ukoliko znamo da mora biti kao profesorica na svom radnom mjestu u vrijeme izvođenja nastave", zaključila je Kaluđerović.

Pobjeda je pitala i Sud za prekršaje da pojasni zbog čega nijesu bili u mogućnosti da Bratić dostave poziv da prisustvuje ročištu, te koje su, od zakonski dozvoljenih, načina za to koristili, ali odgovor do zaključenja ovog broja nijesmo dobili.

Podsjetimo, AZLP je u decembru prošle godine podnio zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka "protiv odgovornog lica u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta zbog neispunjavanja obaveza iz Zakona o slobodnom pristupu informacijama“.

Prethodno je, na inicijativu Gjokaja, a po nalogu direktora AZLP Ivana Medojevića, o čemu je Pobjeda i pisala u seriji tekstova, po službenoj dužnosti pokrenut i vođen inspekcijski nadzor u Ministarstvu na čijem je čelu bila Bratić.

Početkom septembra prošle godine inspekcijski nadzor je i izvršen, a tada je konstatovan niz kršenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama od nedostatka ažuriranog Vodiča za pristup informacijama, do neobjavljivanja javnih registara i evidencija.

Nastavak inspekcijskog nadzora izvršen je 22. oktobra kada je konstatovano da u Ministarstvu nijesu otklonili sve nepravilnosti na koje im je prethodno ukazano.

Potom je AZLP donio rješenje kojim se Bratić naređuje da u roku od osam dana od prijema otkloni nepravilnosti, koje su se, između ostalog, odnosile i na obavezu objavljivanja svih rješenja o razrješenju direktora obrazovnih ustanova.

Kako Bratić nije postupila po tom rješenju, AZLP je Sudu za prekršaje podnio zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.