Svakodnevno se glasno poručuje sa brojnih adresa da Abazović ne vodi Crnu Goru putem evropskih integracija i da zemlja sa ovakom Vladom, koja izgubila legitimitet još u avgustu od kada je u tehničkom mandatu koju održava Demokratski front bez učešća ali uz jasne političke ucjene, nema evropsku perspektivu. 

Abazović, čija partija gubi podršku birača, zna da, sa novim izborima nestaje njegov uticaj, rejting i značaj na političkoj sceni. Zato se, kako analiziraju mediji, grčevito bori za opstanak.

URA gubi uticaj i podršku birača koje se osjećaju prevareno i izmanipulisano. Da je ta partija skrenula sa svog pravca pokazuje najnovija ostavka Marović koja je poslednja u nizu Abazovićevih saradnika koji napuštaju partiju i Vladu.

Podsjetimo, savjetnik predsjednika Vlade za vazduhoplovstvo Zoran Đurišić obavijestio je premijera Dritana Abazovića da prekida saradnju sa njim, jer mu nije prihvatao predloge o budućem radu nacionalnog avio prevoznika "ToMontenegro" i o imenovanju stručnih osoba na ključnim pozicijama.

"I nakon pet mjeseci ogromnih napora, pri čemu sam uložio svo svoje višedecenijsko iskustvo iz oblasti civilne avijacije, pokušavajući da utičem na stvaranje stabilne i zdrave avio kompanije, koju je moguće uspostaviti samo sa profesionalnim Odborom direktora i profesionalnim izvršnim direktorom, 43. Vlada kao i nekoliko prethodnih totalno urušava jedan od najvažnijih projekata koji je svojevrsan podupirač crnogorske ekonomije", naveo je Đurišić u pismu javnosti povodom svoje ostavke.

Podsjetimo, Predsjednik Političkog savjeta Građanskog pokreta URA Žarko Rakčević i četiri člana podnijeli su ostavke na funkcije u tom stranačkom organu još prošle godine. Pored Rakčevića, istoričara Šerbo Rastodera, ostavke u Političkom savjetu GP URA podnijeli su i Blagoje Grahovac, Marko Backović i Šefik Mišić.

Profesor Šerbo Rastoder kazao je tada da cilj, motiv i program Građanskog pokreta URA ne korspondiraju sa onim što je danas objektivnost politike koju ta partija vodi. On je medijima, povodom ostavke u Političkom savjetu, kazao da se boji da je dio rukovodstva URE "prihvatio ucjene nekih jačih političkih subjekata".

Abazovića je priju godinu dana napustio savjetnik za bezbjednost Miodrag Laković koji je podnio ostavku na tu funkciju bez obrazloženja.

Smijenjeni Abazović je, podsjetimo, smijenio već smijenjene ministre odbrane i vanjskih poslova. 

Jedina ministarka iz redova GP Ura koja nije uvijek bila saglasna sa potezima odlazećeg premijera

Tokom mandata u Vladi Marović je bila i jedina ministarka iz redova GP Ura koja nije uvijek bila saglasna sa potezima odlazećeg premijera Dritana Abazovića. Prvo razilaženje u stavovima dogodilo se u julu oko usvajanja teksta takozvanog Temeljnog ugovora koji je Abazović u tajnosti potpisao sa Crkvom Srbije.

Mediji su tada pisali da je Marović na sjednici Predsjedništva Ure na kojoj se raspravljalo o tom dokumentu nudila ostavke na funkcije koje pokriva i isticala da ugovor favorizuje Srpsku pravoslavnu crkvu.

Međutim, ubrzo je demantovala te informacije poručujući da „Ura nikad nije bila jedinstvenija“.

Marović je juče na Fejsbuk profilu o svojoj odluci informisala i građane. U objavi je ukazala da je funkcije koje je pokrivala „preuzela sa velikim entuzijazmom i željom da proces pristupnih pregovora dovede u završnu fazu, a državu do članstva u Evropskoj uniji“.

Istakla je da ispunjenje tog cilja nije moguće u aktuelnim uslovima.

"S obzirom na to da političke partije prozivaju jedna drugu za nečinjenje putem medija, umjesto da sjednu za sto da se dogovore o ključnim pitanjima i prioritetima od značaja za demokratizaciju i integraciju, ispunjene ovog cilja, odnosno ubrzanje evropskog puta, nije moguće u ovakvim uslovima", saopštila je Marović.

Zanimljivo je, kako jutros piše Pobjeda,  da je ostavka Marović uslijedila nakon što je taj list juče objavio da je „Analiza o prednostima i manama učešća u regionalnoj inicijativi ‘Otvoreni Balkan’“, a koju je izradilo Ministarstvo evropskih poslova, skinuta sa dnevnog reda zajedničke Komisije za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i Komisije za ekonomsku politiku i finansijski sistem. To je učinjeno na zahtjev ministra pravde u tehničkom mandatu Marka Kovača koji je insistirao da bi o tome trebalo prethodno da se izjasni uži kabinet odlazećeg premijera Dritana Abazovića.

Marović je navodno negodovala zbog odgađanja te rasprave, alije na kraju prihvatila da Vlada konačan stav formuliše tek nakon što Abazović i njegova uža ekipa daju mišljenje.

Kako je ključni zaključak tog dokumenta da Crna Gora ne bi trebalo da donosi odluku o pristupanju regionalnoj inicijativi „Otvoreni Balkan“, jasno je da je Marović trpjela veliki politički pritisak da mišljenja iz analize ne budu dostupna javnosti. To iz razloga što i sam Abazović, ali i pojedini ministri, poput ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića smatraju da je riječ o inicijativi koja bi koristila Crnoj Gori.