Kako je naglasila treba dobro analizirati situaciju, jer ne znamo koliko to može ugroziti našu poljoprivrednu proizvodnju.

Ističe da je 52 miliona eura u agrobudžetu malo i da za taj dio privrede treba izdvojiti znatno više da bi bilo rezultata.

"Iz budžeta je to 1,5 ili 1,7 odsto za poljoprovredu što je jako malo, u regionu se ti procenti kreću do 5 odsto i onda daju rezultat. Te subvencije nijesu bačene pare, već investicije, jer poljoprivrednik stvara proizvod i to utiče na bruto društveni proizvod. Imamo maćehinski odnos prema poljoprivredi i zbog toga imamo ovoliko problema i nestašice hrane koju moramo da uvozimo, umjesto da površine koje imamo iskoristimo kroz mjere agrobudžeta", kaže Rmuš.

Napominje da su IPARD programi EU jako dobra sredstva. Prošlim IPARD-om država je dobila oko 39 miliona, ali je isplaćeno samo nekih 11.

"Spori su procesi usvajanja tih sredstava, poljoprivrednici imaju probleme, jer treba uraditi biznis plan, a najveći problem je što mora da obezbijedi puna sredstva za investiciju, pa tek onda da vrši povrat sredstava, a to malo koji proizvođač može. Poljoprivrednici moraju da pripreme dosta dokumentacije i ne mogu da se snađu. A dosta dokumentacije je potrebno, jer su kontrole EU jako rigidne i ako otkriju da nešto nijeste uradili, onda su vrlo strogi. Postoje pomaci, pa sada imamo fazne isplate ili isplate avansa", kaže Rmuš.

Smatra da država treba da skrene pažnju EU da se ova procedura pojednostavi, jer smo mala zemlja koja teško može da ispoštuje ta pravila. Očekuje da u 2023. kroz IPARD 3 bude uloženo u poljoprivredu oko 63 miliona eura i, kako kaže, to treba iskoristiti.

Rmuš objašnjava da zavisimo do uvoza, i od globalnih kretanja cijena, ali da smo, ipak, uspjeli da izbjegnemo nestašice hrane.

"U narednom periodu postoji bojazan za pšenicu i kukuruz zbog lošeg roda kod svjetskih proizvođača, pa može doći do povećanja cijene brašna i stočne hrane. Predložili smo da država u tom slučaju obavezno reaguje", ističe ona.

Uvoz svih namirnica se, dodaje, poveća tokom ljetnje sezone, a ove godine je izdvojeno više novca nego prošle, ali nije količinski povećan uvoz, već je na to uticalo povećanje cijena na globalnom tržištu.