Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,4 odsto, pa je cijena eura dostigla 1,0585 USD, prenosi SEEbiz.

Kurs dolara prema japanskoj valuti ostao je gotovo nepromijenjen na sedmičnom nivou, na 136,6 jena (JPY).

U fokusu ulagača bio je Fed, koji je na posljednjoj sjednici u ovoj godini usporio tempo povećanja kamata.

Nakon niza povećanja 0,75 postotnih bodova, prošle sedmice Fed povećao kamate 0,5 bodova, u raspon od 4,25 do 4,5 odsto, što je njihov najviši nivo u posljednjih 15 godina.

Uz to, procjene čelnika centralne banke pokazuju da će kamate biti povećane na više nivoe nego što se očekivalo i da će se na tim nivoima zadržati duže nego što se očekivalo.

Čelnici centralne banke, naime, procjenjuju da će konačna kamatna stopa, na kojoj će se zaustaviti ciklus povećanja kamata, dostići 5,1 odsto, dok su u septembru očekivali 4,6 odsto.

To znači da će Fed i u narednoj godini povećavati kamate, ukupno 0,75 postotnih bodova, u raspon od pet do 5,25 odsto.

Prvo smanjenje kamatnih stopa čelnici Feda očekuju tek 2024. godine, za jedan postotni bod.

Posljednjih mjeseci inflacioni pritisci ponešto popuštaju, međutim u srijedu je predsjednik Feda Jerome Powell poručio da su podaci o inflaciji u oktobru i novembru dobrodošli znakovi usporavanja tempa rasta cijena.

“Međutim, trebaće znatno više dokaza da je inflacija u trajnoj silaznoj putanji”, dodao je Powell.

A zbog povećanja kamata usporava rast ekonomije. Fed procjenjuje da će bruto domaći proizvod (BDP) naredne godine porasti 0,5 odsto, kao i ove godine, međutim čelnici nekoliko velikih američkih banaka poručili su ovih dana da bi privreda naredne godine mogla uroniti u recesiju.

Prošle sedmice su i evropska, švajcarska te britanska centralna banka podignule kamatne stope 0,5 postotnih bodova.

S redovne sjednice čelnici Evropske centralne banke (ECB) poručili su i da će trebati dodatno značajno povećanje kamata kako bi se suzbila inflacija.

Izvor:  Hina