Profesorima je lakše da ćute na izlive fašističkog bijesa, a upravo se u školama širom naše države na časovima istorije prosipa nacionalizam, fašizam i klerikalizam, umjesto da se govori o antifašističkim vrijednostima, ocijenio je predsjednik Udruženja profesora istorije Crne Gore Rade Vujović. 

On je ovo juče izjavio na okruglom stolu koji je organizovao Zavod za školstvo pod nazivom „Antifašizam u programima istorije u Crnoj Gori“. Većina učesnika okruglog stola, mahom profesora istorije, podržala je njegov govor.

Titovo vrijeme

Vujović kaže da u Udruženju postoje četiri udžbenika koje profesori u Crnoj Gori ne koriste.

- Samo treba da nam date način da dođemo do profesora da to počnu da koriste, ali ne da im dajemo slobodu, jer oni ne umiju da je koriste. Često ti profesori pričaju svoju istoriju. Da li smo se potrudili da nam u gimnazijama rade najbolji profesori? Nijesmo- naveo je on.

Vrijeme kad je antifašizam bio slavljen, najbolje je za nas.

- U Titovo vrijeme je bilo zabranjeno da radimo što hoćemo. Mi živimo u fašizmu i danas oni koji propagiraju fašizam su tu i nemamo načina makar da ih utišamo i da nađemo načina da se vrednosno dogovorimo da budemo glasniji. Samo slobodan čovjek je srećan čovjek- smatra Vujović.

Kaže da je lakse ćutati na izlive fašističkog bijesa.

- U našim školama se na nastavi istorije više prosipa nacionalizam, fašizam i klerikalizam nego antifašizam. To je moje subjektivno mišljenje. Prvo među sobom moramo da se obračunamo i da ne dozvolimo nikome da priča tamo neku svoju istoriju. Za platu pričate priču „iz đedovog džepa“ koji je možda bio četnik ili ko god da je bio. To rade ljudi koji se zovu profesori istorije- navodi Vujović.

Kaže da je demokratija kada poštujete plan i program ali i vrednosni sistem.

- Nijesam ja kriv što đeca ne znaju ništa, jer meni trebaju tri časa da ih naučim antifašizmu i moramo da se borimo za to jer nije cilj istorije da nas uči prošlosti, nego da mi svaki dan skočimo na antifašizam - na Skupštinu, Vladu i sve ljude koji veze sa istorijom nemaju, koji su smiješni, jadni i bijedni u svom neznanju - poručuje Vujović.

Prilagoditi programe djeci

I profesorica istorije u gimnaziji „Tanasije Pejatović“, Ljiljana Bajčetić smatra da se nastavnici bore sa sjećanjima „iz đedovih džepova“.

- Nije pitanje šta predajemo učenicima već i kako to radimo. Potrebno je da programe i udžbenike prilagodimo djecI. Oni uče iz drugih neformalnih izvora saznanja. Oni kod nas dolaze sa određenim ubjeđenjima. Nastavnici se bore sa sjećanjima iz „đedovih džepova“ - primjećuje Bajčetić.

Ako svaku netrpeljivost i netoleranciju definišemo kao kao fašizam,Bajčetić kaže da to može biti opasno, jer ćemo pojam „da ispraznimo od suštine“.

- Svakodnevna upotreba u dnevno-političke svrhe olabavljuje težinu ove riječi i nećemo uspjeti da prepoznati pravu suštinu fašizma. Moramo da upoznamo učenike sa pojmom fašizma vrlo rano, a ne tek u devetom razredu jer se oni sa fašizmom susrijeću ranije od toga- navodi Bajčetić.

Britak odgovor na fašizam je, smatra ona da se on napada iz pozicije različitih nauka.

Direktor Direktorata za opšte, srednje, stručno i cjeloživotno obrazovanje Slobodan Savović ističe da je antifašizamm korijen svake zdrave, normlane osobe, svuda u svijetu.

Očekuje od svojih kolega da pokrenu inicijativu da se napravi analiza broja časova.

- Moramo da nađemo balas kod prirodnih i društvenih nauka. Imate po jedan čas geografije i istorije. Nastavnici kažu da su đaci nezainteresovani, a to nije tako, mi smo krivi što ih nijesmo naučili da budu zainteresovani- primjećuje Savović.

Kaže da treba pokrenuti inicijativu prema Ministarstvu prosvjete i Nacionalnom savjetu za obrazovanje da se otvori priča o obrazovanju djece. U suprotnom, ne treba da čudi vandalizam koji bukti.

- Najveća greška koja je napravljena je što je 2017. smanjena norma časova istorije i geografije. Nedjeljna norma je 32 časa u srednjim školama, a to je zločin – kategoričan je Savović.

Kaže da, ukoliko se ovo ne promijeni, đaci će i dalje da izlaze iz škole bez osnovnih vrijednosti ili sa smanjenim osnovnim vrijednostima.

Druga strana

Profesor istorije Igor Radulović tokom diskusije je istakao da profesori bez obzira na normu, mogu da obrazuju djecu i da im ukažu na fašizam kad god za to ima potrebe, a fašizam se dešava svakog dana, u učionici, na ulici...

- Ako mi je obaveza da govorimo o nekom davnom periodu, ja tu mogu da kažem i nešto o antifašizmu i tome koliko je važan. Antifašizam može jako dobro da se obradi i na času fizičkog. Ako imate učenika koji vrijeđa i potuče se sa nekim, upravo je tu profesor da mu pojasni da to nije dobro, a ne samo da to zataška. Na času biologije će govoriti o homoseksualcima i tada treba zaustaviti svakoga ko kaže da je to bolest. Znači imamo prostora da reagujemo i kad nam program to striktno ne nalaže- pojašnjava Radulović.

Kaže da niko ne treba da se skriva iza uskih ograda, te da je onaj profesor koji nije sposoban da kao praktičar uvezuje stvari i događaje, promašio profesiju.

Profesor istorije Dževdet Pepić naveo je da djeca u školama samo razmišljaju kako da prošverciju nešto, a da roditelji vuku za rukav profesore.

- Roditelji su najgora karika u obrazovnom sistemu. Stvaramo djecu koja ne razmišljaju. U naše obrazovne isntitucije se uplela politika i to moramo da mijenjamo pod hitno- upozorio je Pepić.

Direktorica Zavoda za školstvo Zoja Bojanić-Lalović rekla je da su odlučili da povodom 19. decembra - Dana oslobođenja Podgorice razgovaraju o temi antifašizma, koja je značajna za sve nas u istorijskom smislu ali i za ključne vrijednosti koje baštinimo kao što su soilidarnost, tolerancija i sloboda.

- To će otvoriti i važna pitanja, položaja predmeta istorije u našem obrazovnom sistemu, fonda čaosova, i ključno pitanje da li sa ovim brojem časova možemo razvijati ove bitne vještine koje su temelj antifašizma. Bez kvalitetnog obrazovnog sistema ne možemo govoriti o vrijednostima, a antifašizam treba da bude temelj vrijednosti u društvu- poručuje Bojanić – Lalović.

Izvor: Pobjeda