To je poruka peticije najmanje 230 doktora specijalista Kliničkog centra Crne Gore, kojom se od Ministarstva zdravlja traži da povuče Prijedlog zakona.

Ministarstvo je najnovijim Prijedlogom zakona propisalo da “zdravstveni radnik zaposlen sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač država, odnosno opština ne može obavljati dopunski rad”.

“Posljedica eventualnog usvajanja ovog Zakona je dodatni haos u zdravstvenom sistemu i odliv ljekarskog kadra”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić.

Ona objašnjava da je zabrana doktorima javnih ustanova da se bave privatnom praksom, radikalna mjera Ministarstva koja je predložena bez analize i na osnovu pretpostavki.

“Ministarstvo pretpostavlja da neće doći do odliva ljekara iz javnog u privatni sektor. A ono što mi znamo iz razgovora sa doktorima je, da je ova situacija probudila revolt koji će podstaći odlazak. I oni će još više biti nedostupni pacijentima”, kaže Popović Samardžić.

Peticija Skupštini da ne usvaja Zakon

U peticiji – koju su potpisali specijalisti iz oblasti kardiohirurgije, hirurgije, ortopedije, interne medicine, neurologije… Kliničkog centra – podsjećaju da je dopunski rad dobrovoljna kategorija i da je zabrana tog rada nezabilježena i u zemlji i u okruženju.

Od ministra zdravlja Dragoslava Šćekića traže da povuče zakon.

Ukoliko Vlada ipak ostane pri tom rješenju i pošalje ga parlamentu na usvajanje, pozivaju poslanike da ga ne usvoje.

“Time će otjerati najbolje među nama iz javnog zdravstva i napraviti direktnu štetu građanima. Značajno će se povećati liste čekanja, na dijagnostičke i terapijske procedure”, navodi se u peticiji i konstatuje da bi to bio početak urušavanje zdravstvenog sistema.

Ministarstvo i menadžment Kliničkog centra ćute

RSE je uputio zahtjev Ministarstvu zdravlja da prokomentariše upozorenja ljekara specijalista, motive za ukidanje dopunskog rada, te šta će biti ako dođe do odliva kadra iz javnog zdravstva.

Iz Ministarstva nije stigao nikakav odgovor.

Ni od menadžmenta Kliničkog centra, čijih je 230 ljekara od 580 potpisalo peticiju, RSE nije dobio komentar o spornoj odredbi Zakona.

Ministarstvo je navelo da Zakonom želi da usavrši zdravstveni sistem, poboljša zdravstvenu zaštitu stanovništva, racionalizuje i optimizuje bolnički sektor.

Ljekari primorani da biraju

Skupština ne bi trebalo da usvoji sporni Zakon, kažu sagovornici RSE iz Odbora za zdravstvo crnogorskog parlamenta jer je, kako kažu, urađen nestručno i sadrži veliki broj štetnih odluka.

Dr Adnan Striković, poslanik opozicione Socijaldemokratske partije (SDP), kaže da nikada nije radio u privatnom sektoru, ali da je interes pacijenata da se ljekarima dozvoli ta vrsta dopunskog rada.

“Ako zbog zabrane ljekari budu morali da biraju, mnogi će se odlučiti da rade privatno pa će nedostajati ljekara u javnom zdravstvu, pa onda ostaje da zatvaramo odjeljenja i porodilišta. I tada ćemo tražiti da angažujemo doktore iz privatnog sektora za mnogo veći novac. To je pogubno”, ocjenjuje Striković.

Dr Vladimir Dobričanin, poslanik u klubu Demokratskog fronta (DF), kaže za RSE da je zabrana dopunskog rada samo jedan od problema ovog zakona.

On izdvaja član Zakona o zdravstvenom turizmu.

“Bukvalno se u Zakonu navodi da turistički objekti mogu da otvaraju turističke ambulante. To nije zdravstveni turizam već briga o zdravlju turista koji su se razboljeli. Znači, Ministarstvo miješa pojmove”, riječi su Dobričanina.

On kaže da u Zakonu nema privatno-javnog partnerstva.

“Kompletan zakon je daleko od realnosti. Pun nonsensa kao što je ukidanje dnevnih bolnica. Primjena ovakvog Zakona dovešće do urušavanja zdravstvenog sistema, građani će patiti”, ističe Vladimir Dobričanin.

Stanje u zdravstvenom sistemu

Crnogorski zdravstveni sistem u ovom trenutku, prema riječima dr Popović Samardžić, karakteriše haos, u kome nema kontrole i u kome se ne vidi ko šta radi.

Država, kako kaže, nema evidenciju svih privatnih zdravstvenih ustanova, niti doktora koji sada u njima rade, a uz to se suočava i sa deficitom kadra.

“Imamo Domove zdravlja koji počivaju na jednom ili nijednom pedijatru. Zato upošljavamo pedijatra iz penzije”, kaže Popović Samardžić.

Dodaje da postoje izuzetno kadrovski deficitarne oblasti u kojima su ljekari pod snažnim pritiskom.

Politička situacija, prema riječima Milene Popović Samardžić, snažno utiče na zdravstveni sistem, navodeći slučaj iz Doma zdravlja u Herceg Novom.

“Smijenjen je vrlo ugledan ljekar i dobar direktor. Na njegovo mjesto postavljen je komunalni policajac. To je primjer javašluka i nevjerovatne su granice besmisla koji doživljava zdravstveni sistem. Pitamo se – šta je sljedeće”, kaže Popović Samardžić.

Zdravstvo i finansijski na udaru

To nijesu jedini problemi crnogorskog zdravstva kojem mjesecima nedostaju novac, lijekovi i oprema.

Od januara ove godine je programom “Evropa sad” Vlade Zdravka Krivokapića ukinuto direktno finansiranje zdravstva iz plata zaposlenih. Taj novac je ostao zaposlenima čime im je povećana zarada.

Vladi je mjesec kasnije izglasano nepovjerenje, a nova Dritana Abazovića je tvrdila da nema zakonski osnov da iz drugih stavki budžeta preusmjeri sredstva na zdravstvo zbog čega su dobavljači obustavljali isporuku lijekova i materijala.

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić je više puta upozoravao da je zdravstvo pred kolapsom.

Kreator programa “Evropa sad”, bivši ministar finansija Milojko Spajić, je odgovarao da novca za zdravstvo u budžetu ima, optužujući Abazovićevu Vladu za nesposobnost.

Prosječna plata ljekara u Crnoj Gori je oko 1.200 eura, specijaliste 1.500 i subspecijalista oko 1.700.

Ljekarima iz javnih zdravstvenih ustanova je dozvoljeno da obavljaju dopunski rad u privatnim ustanovama, ali uz saglasnost direktora.

Prema posljednjim podacima, ovu saglasnost ima više od 220 ljekara Kliničkog centra.

Izvor: RSE