Ona je dodala da u ovom trenutku ne može više da komentariše, već da taj dio ostavlja za dogovore oko formiranje vlade - liderima partija koji bi trebalo da čine dio te vlade.

"Prvi i osnovni preduslov za formiranje nove vlade je nastavak Crne Gore putem evropskih integracija i vanjsku politiku Crne Gore ne treba osporavati", poručila je Đurović.

Ona nije mogla da precizira kada će biti sjednica Skupštine na kojoj će se glasati o izboru nove izvršne vlasti, ali, kako je navela, postoji zakonski rok od 90 dana u okviru kojeg je neophodno završiti taj posao.

"U ovom trenutlu ne bih prejudicirala koji će to datum biti ali imam povjerenja da će politički subjekti koji treba da čine novu vladu biti dovoljno odgovorni da taj posao završe što prije, svakako u tom roku",rekla je ona gostujući u na Televiziji Crne Gore (TVCG).

"Imamo dovoljno demokratskog kapaciteta da nastavimo evropski put"

Osvrnuvši se na poruku Džudi Rajzing Rajnke da ne bi trebalo formirati vladu na osnovu Zakona o predsjedniku ona je kazala da nije prvi put da se čuju ozbiljna mišljenja međunarodne zajednice tim povodom.

"Ovo je ozbiljno pitanje i nije prvi put da se čuju ozbiljna mišljenja međunarodne zajednice. Moramo razmatrati to u širem aspektu. Bilo je dosta komentara i tumačenja mišljenja Venecijanske komisije, svakako postojala je zabrinutost u dijelu da se izmjene Zakona o predsjedniku donose prostom a ne kvalifikovanom većinom - tu je zamjerka - ali ne suštinski u onom dijelu koji se odnosi na svrhu takvog zakonskog rješenja jer je sama VK podsjetila da su upravo oni kada se radio naš Ustav predlagali slične deblokirajuće mehanizme kako ne bi došlo do situacije u kojoj se nalazimo sada", rekla je Đurović.

Ona je kazala da VK nije uzela sebi za pravo da presuđuje i istakla da je Ustavni sud jedino odgovoran, te da bi što prije trebalo riješiti pitanje te institucije.

"U izvještaju VK je u jednom dijelu navedeno da je početak ove krize nastao kada je nakon izglasavanja nepovjerenja 43. vladi Đukanović nakon 30 dana odbio da imenuje bilo kojeg mandatara. Upravo ti deblokirajući mehanizmi su predviđeni izmjenama Zakona o predsjedniku", dodala je ona. 

Odgovarajući na pitanje da li Crnoj Gori prijeti blokada pregovora sa EU, Đurović je kazala da je čula vrlo oštre kritike tim povodom sa međunarodnih adresa.

"Postoji zabrinutost u tom dijelu. Cijenim da svi moramo biti odgovorni, a ono što mora biti prioritet je da se nastavi putem evropskih integracija i da se apsolutno ni u kojem dijelu ne dovodi u pitanje naša vanjska politika koja je, za sada 100 odsto usklađena sa politikom EU. I sa te strane smatram prvim i osnovnim preduslovom za formiranje naredne vlade i da bi nastavili komunikaciju sa partnerima. Vjerujem da imamo dovoljno demokratskog kapaciteta i da ćemo naći način da izađemo iz ove situacije i nastavimo evropski put", kazala je Đurović.

"Rješavanje pitanja Ustavnog suda je obaveza svih političkih aktera"

Komentarišući konkurs za izbor sudija Ustavnog suda, Đurović je ocijenila da je neophodno da među sudijama bude makar jedan predstavnik manjina.

"Pitanje Ustavnog suda postoji već šest godina. U svim mojim prilikama da se obratim javnosti i međunarodnim partnerima i političkim subjektima, uvijek sam isticala rješavanje pitanja Ustavnog suda. Vjerujem da će Ustavni odbor ekspeditno nastaviti svoj dio posla, a onda dolazimo u onaj domen kada je neophodno da vlast i opozicija sjednu za sto i to dogovore", rekla je Đurović.

Kazala je da vjeruje da će uspjeti da nađu način da se dogovore oko izbora sva četiri kandidata.

"Bilo kakvo licitiranje oko broja manjeg od četiri može dovesti u pitanje funkcionalnost Ustavnog suda", podvukla je Đurović.

Ona je kazala da to ne bi bila dobra poruka - "jer moramo biti svjesni da su neki izborni procesi aktuelni, te da ostali predstoje". 

"Ne bi bilo dobro da dođemo u situaciju da budemo u jednom neprestanom krugu traženja odgovora i legitimnosti bilo kojih izbornih procesa ukoliko nemamo Ustavni sud. Obaveza je svih političkih aktera da nađu dogovor oko tog pitanja", podvukla je Đurović.

Odgovarajući na pitanje šta raditi ako ne dođe do tog dogovora, ona je kazala da je to jedan od preduslova za održavanje legalnih i legitimnih izbora koji će biti priznati i verifikovani.

"Može se desiti na ne bude nikakvih žalbi, međutim postavlja se pitanje da li treba ulaziti u takav rizik i ko je spreman za to. Imamo takođe zahtjev opozicije za prijevremeno održavanje izbora, ne kažem da će do toga doći, ali to podrazumijeva funkacionalnost Ustavnog suda", rekla je ona.

Odgovarajući na pitanje da li je moguće održati parlamentarne i predsjendičke izbore u isto vrijeme ukoliko se ne formira Lekićeva vlada ona je kazala da bi to "matematički bilo moguće", ali da ne vjeruje da će do toga doći.

"Vjerujem da će parlamentarna većina imati dovoljno ozbiljnosti da u rokovima za formiranje vlade dođu do dogovora", rekla je Đurović.

"U Podgorici se čini da je 38 veće od 62"

Osvrnuvši se na situaciju u Podgorici nakon lokalnih izbora ona je kazala da se čini da je "38 veće od 62 - jer imamo istu garnituru vlasti u Podgorici iako su izbori završeni i iako je neupitno ko je nova većina u parlamentu glavnog grada".

Ona je ocijenila da bi Zakon o lokalnoj samoupravi mogao da pomogne rješavanju krize u Podgorici.

"Potrebno je da se rješavaju ekonomska i socijalna građana, a ne da se neprestano vrtimo u kolu političkih pitanja", poručila je Đurović.

Ona je kazala da pribjegavaju zakonima koji su pokušaj rješavanja određenih kriznih situacija.

"Ali prethodno moram postaviti pitanje da li to znači da je naše ukupno zakonodavstvo i Ustav podrazumijevaju idealne situacije a ne mehanizme kako prevazići siutacije kojim svjedočimo ovih dana? To podsjeća na činjenicu da kada se radio Ustav i zakonodavstvo, da su ga pripremali i donosili oni koji su smatrali da će cijelog života biti na vlasti u Crnoj Gori", rekla je Đurović.

Ona je poručila da je ovo trenutak nakon 30. avgusta 2020. godine kada ulazimo u sazrijevanje demokratije.

"Posmatramo izazove kojih nijesmo bili svjesni ranije i moramo naći institucionalne odgovore da te izazove rješavamo", dodala je ona.

"Borba protiv korupcije jedan od najvećih doprinosa od avgusta 2020. godine"

Đurović je kazala da je borba protiv korupcije jedan od najvećih doprinosa od izbora 2020. godine.

"To je upravo jaka i jasna poruka borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije - da u Crnoj Gori nema privilegovanih sa bilo koje strane i da smo napokon dobili nezavisno tužilaštvo i rukovodstvo koje je na vrlo odgovaran način pristupilo ispunjavanju svojih obaveza", rekla je Đurović.

Ona je kazala da ostaje dio koji se odnosi na sudstvo.

"Očekujem i da će ono biti na profesionalnom nivou i da će u skladu sa standardima donositi presude u tim predmetima", dodala je predsjednica Skupštine.