On je istakao da u vrhovnoj monetarnoj instituciji dijele stav MMF-a da je potrebno ubrzati tempo fiskalnog prilagođavanja i suzbiti praksu kreiranja nove potrošnje bez prethodne analize uticaja na fiskalnu održivost.

"Treba osmisliti inicijative za povećanje budžetskih prihoda kojima bi se mogli kompenzovati negativni efekti ranije usvojenih mjera koje su redukovale prihodnu stranu budžeta, čime bi se doprinijelo optimizaciji fiskalnog prostora i smanjenju javnog duga",  ocijenio je Žugić.

Žugić je kazao da CBCG smatra da treba razmotriti aranžman sa MMF-om, posebno u uslovima visokog deficita i suočavanja sa teškoćama u obezbjeđivanju sredstava za njegovo finansiranje.

"Uobičajeno je da program sa MMF-om sadrži niz mjera strukturnog i finansijskog prilagođavanja domaćih politika. Ukoliko do aranžmana dođe, za očekivati je da akcenat bude na strukturnim reformama kako bi se liječile dugoročne ranjivosti, kao i na smanjenje neproduktivnog trošenja. U slučaju da ove mjere daju rezultate i bude uspostavljena adekvatna fiskalna ravnoteža, vjerujem da se smanjenje plata i penzija ne bi postavljalo kao uslov", rekao je.

Uprkos izazovima koji su obilježili prethodni šestogodišnji period, prema riječima Žugića, tokom kojih je obavljao funkciju guvernera, izuzetno je zadovoljan rezultatima rada CBCG.

"Istovremeno sam počastvovan što sam bio u prilici da budem na čelu snažne i reputabilne institucije i da radim sa kvalitetnim, stručnim i posvećenim saradnicima", naveo je za Pobjedu.

Žugić je ocijenio da bi usvajanje izmjena Zakona o CBCG moglo ugroziti njenu nezavisnost i da je zadovoljan onim što je postigao u prethodnih šest godina, dok je odbacio kritike na račun kvaliteta supervizije i njegovog rada kao guvernera

Zahvaljujući zajedničkim naporima regulatora i poslovnih banaka, danas bankarski sektor predstavlja najzdraviji dio crnogorske ekonomije. Ovo potvrđuju pokazatelji poslovanja banaka, od kojih neki bilježe istorijski najpovoljnije vrijednosti. U prvih jedanaest mjeseci ove godine ostvaren je rast ključnih bilansnih pozicija u jednogodišnjem periodu, i to aktive 17,5 odsto, kapitala pet odsto, kredita šest odsto i depozita 21,2 odsto. I u izvještajima međunarodnih institucija, bankarski sektor Crne Gore ocijenjen je kao stabilan, otporan i adekvatno kapitalizovan.

Govoreći o crnogorskom bankarskom sistemu kažu da je otporan i stabilan, a karakteriše ga visoka likvidnost i adekvatna kapitalizovanost.

"Uz to, banke su nastavile da obezbjeđuju neophodne pretpostavke za dalji rast domaće ekonomije. Trenutni izazov sa kojim se suočava naša privreda, a time i banke su direktne i indirektne posljedice rata u Ukrajini. Ovaj sukob je, u sadejstvu sa drugim faktorima, snažno uticao na korekcije cijena značajnog broja hartija od vrijednosti na međunarodnim tržištima. Ta se korekcija odražavala na tržišne vrijednosti hartija u portfolijima naših banaka, što je nagativno uticalo na kapital držalaca tih hartija od vrijednosti. Adekvatne i pravovremene mjere CBCG, kao i aktivnosti banaka, amortizovale su taj negativan uticaj.Na kraju novembra 2022. kapital banaka na agregatnom nivou iznosi 651 milion eura, što je, u odnosu na kraj 2021. godine rast od 7,56 odsto, pri čemu koeficijent adekvatnosti kapitala iznosi 18,43 odsto, što je značajno iznad regulatorno propisanog minimuma", rekao je Žugić.

Kazao je da globalnu ekonomsku situaciju karakteriše veliki broj rizika koji imaju uticaj na formiranje kamatnih stopa.

"Rat u Ukrajini i generalno povećanje geopolitičkih tenzija, koje uzrokuju negativno makroekonomsko okruženje, inflaciju i ugrožene lance snabdijevanja, kao i povećanje kamatnih stopa od strane vodećih centralnih banaka utiču na rast cijene kapitala na međunarodnom tržištu, što se preliva i na domaću ekonomiju.Imajući ovo u vidu, očekujem blagi i umjereni rast kamatnih stopa tokom 2023. godine, koji, očekujem, neće ugroziti finansijsku stabilnost i održivost bankarskog sektora, kao ni pojedinačnih klijenata", rekao je Žugić.