"Vlada Dritana Abazovića trebalo je da bude most ka suštinskoj stabilizaciji prilika u zemlji i prevazilaženju trajuće krize koja je nastala tokom vlasti DPS-a, a koja je naglašena lošom Vladom Zdravka Krivokapića i talasom klerikalizacije nakon avgusta 2020. godine",  podsjetila je Uljarević.

Ipak, kako je kazala, Abazović nije iskoristio podršku koju je imao od zapadnih partnera, već se prema njoj odnio državnički neodgovorno i hazarderski.

"To je rezultiralo i nikad gorom pozicijom države kad je riječ o njenom putu ka EU, a samim tim je bespredmetno postalo govoriti i o dobijanju završnih mjerila za ključna poglavlja koja se odnose na vladavinu prava – 23 i 24", istakla je Uljarević.

Po formiranju 43. Vlade Abazovića, a zbog promjene na geopolitičkoj sceni izazvanih ruskom agresijom na Ukrajinu, Crna Gora je dobila priliku da u „ubrzanoj“ proceduri, ako odradi svoj dio posla, dobije završna mjerila za poglavlja 23 i 24 i postane „uspješna priča“ Evropske unije.

Poruke ohrabrenja stizale su sa brojnih adresa EU, a crnogorskim zvaničnicima je saopštavano da će naša država gotovo sigurno dobiti završna mjerila za poglavlja koja se tiču vladavine prava, ukoliko odradi svoj dio posla, a što se uglavnom odnosilo na imenovanja u pravosuđu.

Ipak, na kraju godine, umjesto završnih mjerila, Crna Gora je dobila upozorenje – zbog postupanja vlasti u Briselu bi se u januaru ili februaru moglo razgovarati o zamrzavanju procesa integracija.

Uljarević je podsjetila da to nije stiglo preko noći.

" Imali smo brojna upozorenja, počev od onih koja su se odnosila na prioritiziranje pitanja koje pokreću, a ne onih koji usporavaju evropske integracije, ali je Vlada, uz značajnu podršku onih koji predstavljaju parlamentarnu većinu od avgusta 2020. godine, to ignorisala i paralelno „čistila“ one koji su pokušavali da drže zapadni kurs ili su, pak, oni sami odlazili iz nemogućnosti da bilo što urade u tom okviru",  naglasila je sagovornica Pobjede.

Poručila je i da je važno znati da ključnu krivicu za najniži nivo odnosa sa EU od otvaranja pregovora, danas imamo zahvaljujući svjesnom djelovanju Vlade i aktuelne parlamentarne većine.

"Jer su donosili odluke uz punu svijest da su protivne preporukama EU i država članica, i da to nosi određene posljedice",  kazala je Uljarević.

Ukazala je i da je prozor mogućnosti za Crnu Goru otvoren zbog konstelacije međunarodnih prilika, a ne bilo kakvih iskoraka koji su u zemlji napravljeni.

"Da bi se te mogućnosti iskoristile morali smo imati Vladu koja ispred sebe ima kao svjetionik javni i državni interes Crne Gore. Na žalost, vrijeme je brzo pokazalo da su takvi u toj vladi bili manjina, koja je uglavnom i nestala, a da su sve aktivnosti Abazovića i njegovih sljedbenika išle u pravcu ostvarenja političkih ciljeva srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, uz prateće zadovoljenje ličnih i partijskih interesa, a što je sve ukupno sasvim suprotno javnom i državnom interesu Crne Gore",  kategorična je Uljarević.

Smatra i da je dan kada je na Vladi usvojen tekst kontroverznog Temeljnog ugovora – dan kada je Vlada srušila osnovu za inteziviranje procesa pregovora.

"Dan kad je na Vladi usvojen tekst kontroverznog Temeljnog ugovora sa SPC, uz grubo ignorisanje, čak i nipodoštavanje zainteresovane i stručne javnosti, kao i poruka iz one međunarodne zajednice, kojoj i ekonomski i vrijednosno stremimo, predstavlja i trenutak kada je ta vlada, na čelu sa Abazovićem, srušila osnovu za intenziviranje procesa pregovora sa EU",  istakla je Uljarević.

Tada ujedno, dodala je, počinje i otvoreni otklon od Zapada – odnosno od EU, država članica, SAD, UK, ali i sve vidljivije prelaženje preko njihovih savjeta, sugestija, molbi i zahtjeva, kojima su oni pokušavali i pokušavaju da nas zadrže na putu ka demokratskoj konsolidaciji sistema zasnovanog na zapadnim vrijednostima.

"Slijedi i insistiranje na, takođe, upitnoj inicijativi „Otvoreni Balkan“, forsiranje i izglasavanje neustavnog Zakona o predsjedniku, ali i miniranje nekog vida šire podrške za izbor sudija Ustavnog suda, uz odugovlačenje postupka okončanja započete procedure izbora VDT-a, itd. Institucije se sistemski potkopavaju, što nije teško jer su one krhke bile i u vrijeme DPS-a, ali je minimalno očekivanje od onih koji su za to kritikovali DPS bilo da ih počnu jačati, a ne raditi suprotno", naglasila je Uljarević.

Zbog toga su, kako je kazala, i očekivane poruke ministara vanjskih poslova Slovenije i Austrije Tanje Fajon i Aleksandera Šalenberga koji su, po mandatu visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja, u drugoj polovini decembra posjetili Crnu Goru i upozorili da Crnoj Gori prijeti zamrzavanje procesa evropskih integracija ukoliko se nastavi dosadašnjim putem.

"To je očekivan potez koji dolazi nakon višemjesečnih i jasnih upozorenja, tako da nema sumnje da se bilo što dešava više iz naivnosti, neznanja ili nesnađenosti Vlade i aktuelne parlamentarne većine. Nažalost, mi imamo sada većinu čiji djelovi još deklarativno ostaju privrženi EU, a u praksi svi rade sve ono što nas udaljava od EU, a ni EU ne želi da se pravi da to ne vidi",  ukazala je Uljarević.

Sa ovom vladom, koja se, kako je kazala, vidi kao produžena ruka već prokaženog autokrate iz Beograda, Crna Gora ne može naprijed ka EU.

" I tu niko više nema dilemu – ni u Briselu, niti u uticajnim državama članicama koje njeguju demokratske vrijednosti. Cijenu plaćamo svi kao društvo, ne samo time što nam je zatvoren onaj prozor koji se nenadno ljetos otvorio prema EU i koji je mogao taj naš put dinamizirati, već i kroz posljedice dodatne polarizacije, već bolno raspolućenog društva, pravne nesigurnosti koja svoj vrhunac doživljava i krojenjem zakona po mjeri uske parlamentarne većine, čak i protivno Ustavu, stalnim hranjenjem partijskih apetita koja iscrpljuju društvo…", zaključila je Uljarević.

Abazoviću i Uri nije u interesu da budu razvlašćeni

Uljarević je istakla i da, makar iz dva razloga, još uvijek nije izvjesno da će se formirati vlada „konstatovanog mandatara“ Miodraga Lekića, koji je imenovan na osnovu spornih izmjena Zakona o predsjedniku.

"Prvo, slijedi onaj period koji se i do sada pokazao kao najizazovniji – kadriranje, a drugo, Abazoviću i Uri nije u interesu da budu razvlašćeni, jer bi to dovelo u pitanje i njihovu borbu za cenzus na predstojećim parlamentarnim izborima",  pojasnila je.

Međutim, dodala je, imajući u vidu uticaj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na ključne igrače aktuelne parlamentarne većine i njegov interes da u Crnoj Gori i dalje bude Vlada koju kontroliše, ne treba isključiti da će, usljed tog pritiska ona biti i formirana.

" Vjerujem da bi to vodilo jednom vidu međunarodne izolacije jer EU, države članice, UK, i SAD koje su dovele u pitanje i zakon po kojem je ta vlada formirana teško sa njom mogu održavati onaj nivo odnosa koje bi održavale sa vladom koja ne bi imala taj upitan legitimitet i legalitet",  istakla je Uljarević.

Izvor:Pobjeda