"To će, uz angažovanje ekološkog inspektora i set kratokročnih i dugoročnih mjera koje Vlada planira sa lokalnom upravom, doprinijeti da se bolje isprati stanje i pravovremeno reaguje na problem koji odavno utiče na život stanovništva i funkcionisanje grada", ocijenio je Gazdić.

Prema njegovim riječima, Agencija će u saradnji sa Zavodom za hidrometeorologiju i seizmologiju uspostaviti prezentovanje stanja kvaliteta vazduha u okviru redovnih meteo biltena u medijima.

"Svi prikupljeni podaci na dnevnom nivou dostupni su na sajtu Agencije, kao i preporuke Instituta za javno zdravlje o tome kako prilagoditi aktivnosti kada se izmjeri prekoračenje dozvoljenih graničnih vrijednosti zagađenja. Kroz prezentovanje u meteo biltenima, ove informacije biće dostupnije građanima",  kazao je Gazdić.

Dodao je da je u planu proširenje postojeće mreže mjernih stanica kojih trenutno na nivou zemlje ima devet. Tri su u Podgorici, dvije u Pljevljima i po jedna u Nikšiću, Kotoru, Baru i Bijelom Polju. Iako je to, prema važećim standardima, dovoljno s obzirom na gustinu naseljenosti i broj stanovnika, cilj je da pojedine lokacije budu bolje pokrivene kako bi se dobili precizniji podaci koji služe za mjerenje stanja vazduha, odnosno koncentracije polutanata.

Gazdić ističe da je upravo unapređenje kvaliteta vazduha u pojedinim opštinama ključni izazov u zaštiti životne sredine u Crnoj Gori. To se, uz pitanja iz oblasti otpada, voda, zaštite prirode i klimatskih promjena, poklapa sa onim što je i Evropska komisija prepoznala i potencirala kroz pregovarački proces koji vodi sa našom zemljom.

Kazao je da u oblasti upravljanja otpadom još imamo dosta posla, na zakonodavnom, strateškom, kao i infrastrukturnom, edukativnom i nivou jače primjene kaznene politike.

"Tu je svakako i upravljanje vodama odnosno adekvatna infrastruktura i primjena standarda kao i jače kontrole ispuštanja otpadnih voda. Pred nama je unapređenje sistema upravljanja zaštićenim područjima u Crnoj Gori kao i rješavanje pitanja ilegalnog držanja divljih životinja odnosno njihovog adekvatnog zbrinjavanja. Ne smijemo zaboraviti primjenu mjera za poboljšanje kvaliteta vazduha u urbanim sredinama i pronalazak zajedničkog koncenzusa i puta za dostizanje ciljeva postavljenih klimatskim politikama, za šta je potrebna jača i bolja međusektorska saradnja. Svakako, iako su primjetni određeni pomaci ipak se određena pitanja sporo rješavaju, jer zahtijevaju veća infrastrukturna ulaganja, resurse i zahtjevne odluke i promjene pristupa. Stoga smatram da bi definitivno morali dinamičnije pristupiti rješavanju problema u ovoj oblasti", rekao je Gazdić.

Nesumnjivo je, ističe, velika uloga društva i pojedinca u svemu ovome.

"Primjetno je i jačanje svijesti građana što potvrđuje primjer brojnih ekoloških akcija čišćenja, pošumljavanja i reciklaže, u kojima su sa institucijama sistema aktivno participirali. Moram, ipak, ocijeniti da to ide jako sporo i da se još nije dostigla da kažemo ta „kritična masa“, u smislu osviješćenosti i odnosa prema životnoj sredini", napomenuo je.

Pored crnih ekoloških tačaka, veliki problem je zagađenje životne sredine zbog neadekvatnog odlaganja otpada kojim su zatrpani vodotoci, otvorene površine...

Gazdić navodi da je u saradnji sa Svjetskom bankom realizuje se projekat ,,Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“, u okviru kojeg se rješavaju problemi opasnog industrijskog otpada na crnim ekološkim tačkama: Jadransko brodogradilište Bijela (remedijacija tla), Rudnik „Šuplja stijena“ (flotaciono jalovište Gradac), Termoelektrana Pljevlja (deponija pepela i šljake Maljevac), Kombinat aluminijuma Podgorica (deponija čvrstog otpada i bazeni crvenog mulja), kao i pitanja tretmana opasnog i neopasnog otpada.

"Značajno su intenzivirane aktivnosti čiji je cilj remedijacija tih lokacija, što će rezultirati sprječavanjem daljih rizika po životnu sredinu i stanovništvo na ovim područjima. Kada govorimo o zagađenju i odlaganju otpada i njegovoj pojavi u vodotocima rijeka, nažalost moramo konstatovati da upravljanje otpadom u Crnoj Gori predstavlja jednu od gorućih tema zaštite životne sredine.Zasigurno se ne možemo pohvaliti djelotvornošću postojećih politika i postignutim rezultatima, s obzirom na to da su recikliranje i ponovna upotreba na veoma niskom nivou, a način odlaganja otpada stvara značajne negativne posljedice na prirodno okruženje budući da oko 45 odsto stvorenog komunalnog otpada završava na divljim ili neregulisanim deponijama", kazao je između ostalg Gazdić za Pobjedu.

Pobjeda