Akademik dr Radoslav Rotković, umro je juče u 86. godini, nakon kraće bolesti.
Jedan od najznačajnijih crnogorskih naučnika, filolog, istoričar, književnik, Rotković je tokom šest decenija svog rada, u raznim oblastima stvaralaštva, napisao preko četrdeset literarnih i naučnih djela.
"U mračnim vremenima bio je svjetiljka. U kukavičkim vremenima bio je odvažan i hrabar. Živio je uspravno, tako je i umro. Nesebičan, uvijek od pomoći. Znao je sve. Kada bih ga god pozvao telefonom za neku činjenicu, detalj ili događaj, nešto za šta nijesam imao pouzdan odgovor, iz bilo kog vijeka, odmah je davao odgovor.
U istoriji Crne Gore ostaće kao borac za njeno dostojanstvo. U nauci, kao naučnik koji se borio činjenicama. Osporavan, nadživio je osporavanja i osporavatelje. Vrijeme mu je reklo da, potvrdilo njegove stavove. Kada je bio hvaljen, pokazivao je skromnost. Priznanje ne trebaju oni koji iz ljubavi i čista srca rade. Pa tako ni Rotković. Uvijek je bio skroman u svojoj veličini. Odlika i privilegija velikih. Faliće njegova živa riječ, ali će je nadomjestiti njegovo impozantno djelo. Prijateljima je bio oslonac i uzdanica. Prijatelj koji će uvijek nedostajati", rekao je o Rotkoviću književnik Miraš Martinović
Rotković je rođen 1928. u selu Mojdež u Herceg Novom. Gimnaziju je završio u Kotoru. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, i na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Doktorirao 1979. na Zagrebačkom sveučilištu.
Bio je direktor Odjeljenja za društvene nauke Leksikografskog zavoda Crne Gore, do njegovog ukidanja 1990. U periodu od1992. do 1998. bio poslanik LSCG u crnogorskom parlamentu. Dobitnik je 2010. Trinaestojulske nagrade, najvećeg crnogorskog nacionalnog prizanja, te drugih brojnih nagrada. Bio je član DANU, član uredništva i saradnik časopisa Lingua Montenegrina, kao i drugih naučnih publikacija.
Iza sebe je sotavio veliki broj djela, među kojima i Crnogorsko književno nasljeđe (1976); Pregled crnogorske književnosti od najstarijih vremena do 1918. godine (1979); Tragajući za Ljubišom (1982); Sazdanje Cetinja, izvori i legende (1984); Savremena drama i pozorište u Crnoj Gori (skupa sa Sretenom Perovićem, 1987.); Odakle su došli preci Crnogoraca (1995); Kratka iliustrovana istorija crnogorskog naroda (1996); Crna Gora i Dušanovo carstvo (1997); Kraljevina Vojislavljevića, zbornik izvora i legendi (1999); Oblici i dometi bokokotorskih prikazanja (2000); Bitka na Vučjem dolu (2000); Velika zavjera protiv Crne Gore (2001); Ilustrovana istorija crnogorskog naroda (prerađena izdanja, 2005. i 2006); Storia del Montenegro (na talijanskom jeziku); Jezikoslovne studije (2010).
Prof. dr Čedomir Bogićević je priredio knjigu “Tako je govorio Rotković” koja je objavljena ove godine, a sadrži brojna predavanja, izlaganja i misli, govore i članke ovog naučnika, koji su nastali tokom njegovog plodnog stvaralačkog života.
Dr Rotković je napisao prvu Istoriju crnogorske književnosti, kapitalno djelo u kome je sublimirao hiljadugodišnju duhovnost ovih prostora, uspostavljajući njen kontinuitet, smatrajući to svojim životnim djelom.
Dr Radoslav Rotković biće sahranjen sjutra, 10. septembra na groblju na Toploj, kod crkve Svetoga spasa, u 17 časova.
(Izvor:Vijesti)
