“Podsjetiću, ti su razgovori počeli prvom polovinom septembra i mi smo se usaglasili oko političke i programske platforme buduće vlade koju su trebale da sačinjavaju stranke pobjednice parlamentarnih izbora od 30. avgusta 2020. i eventualno stranke nacionalnih manjina koje su željele da budu dio te vlade. Zvuči apsurdno sada kada se kolege iz SNP-a i URE pozivaju da nije postojala programska platforma i nikakva dokumenta. Podsjetiću ih sada i vas i čitavu javnost da su oni potpisali politički sporazum zajedno sa svima nama”, rekao je Knežević gostujući u emisiji A klub na A plus TV i pokazao pred kamerama dokument sa potpisima svih poslanika tri koalicije u kojem su navedeni ciljevi obnovljene parlamentarne većine.

U tom dokumentu sporazuma kako je Knežević naveo “pokojne parlamentarne većine” su kao prvi cilj je navedena “eliminacija svake mogućnosti učešća DPS-a u izvršnoj vlasti u bilo kojoj formi i nastavak demontaže bivšeg režima”.

Knežević je pročitao sve potpisnike ugovora, i upitao:

“Šta se to desilo pa su kolege iz URA i SNP-a zaboravili na ovaj sporazum i sve što je njemu dogovoreno. Zaboravili su da smo na osnovu ovog sporazuma počeli razgovore, i usaglasili se da Miodrag Lekić bude mandatar.  Usaglasili smo se i o načelnoj raspodjeli resora unutar te vlade i usaglasili se da predamo potpise. I onda se sjećate da je GP URA namjerno jedan dan zakasnio da preda potpise, pa smo onda ušli u tumačenja da li je to po zakonu ili nije, da li je predsjednik stekao ili nije stekao utisak, i onda smo napravili pauzu zbog izbora u Podgorici i većini opština jer su na tome insistirali iz SNP i URE. Pa je nakon toga bila opstrukcija u parlamentarnoj većini oko izglasavanja Zakona o predsjendiku”, podsjetio je Knežević.

Lider DNP-a je otkrio da je nakon odloženog izglasavanja Zakona o predsjedniku u kancelariji Alekse Bečića održan sastanak kojem su, ispred DF-a prisustvovali on i Andrija Mandić, sa Miodragom Lekićem, Dritanom Abazovićem dok je SNP predstavljao Dragan Vukić.

“Mi smo na tom sastanku tražili da se zakaže Skupština najkasnije za 19. januar, kako ne bi ušli u preklapanje sa raspisivanjem presjedničkih izbora. Svi su dali čvrstu riječ da će dati potpise na to da će biti zakazana Skupština kada treba izglasati Vladu Miodraga Lekića. Kada smo tražili da to učinimo 30. decembra, rekli su “što je trka, evo idu praznici, da sačekamo par dana i okupimo se 4. januara”. Poslednji rok za zakazivanje sjednice za 19. januar je 4. januar, i mi smo zakazali sastanak tada. Na sastanku sam imao utisak da su se neke kolege probudile iz teške kome i da nemaju pojma šta se dešavalo do tada“, ispričao je Knežević.

Na pitanje šta je uticalo na “buđenje iz kome” – pritisak međunarodne zajednice ili ucjene, on je odgovorio da misli da se radilo o kombinaciji.

“Pritisaka međunarodne zajednice i evidentnim ucjenama da je jedan dio stranaka koje su trebale da učestvuju u formiranju vlade bio umiješan u šverc cigareta“, rekao je Knežević dodajući da ni on ni kolege iz DF-a ne idu na brifove u zapadne ambasade oko formiranja vlade.

“Nemam dilemu da je jedan broj lidera stranaka koje su trebale da čine vladu bio u američkoj ambasadi i nakon toga smo prvi put odložili stavljanje potpisa na zakazivanje sjednice Skupštine. To se ponovilo i pred 4. januar“, kazao je Knežević i dodao da su najmanje trojica lidera stranaka parlamentarne većine bila na sastanku kod američke ambasadorke i da je ona tražila da oni ne budu dio Vlade Miodraga Lekića.

“Zauzvrat im je obećano da će im oni omogućiti pravljenje nekog koalicionog aranžmana koji bi obuhvatao i zajedničkog kandidata za predsjednika i za prijevremene parlamentarne izbore, odnosno formiranje koalicione liste“, dodao je Knežević.

On je dodao da odgovorno tvrdi da su najmanje trojica lidera iz parlamentarne većine bili kod američke ambasadorke najmanje dva puta uoči sastanka o formiranju 44. vlade.

Knežević je otkrio da su DF-u u 44. Vladi trebala da pripadnu najvjerovatnije samo Ministarstvo saobraćaja i Ministarstvo energetike ili Ministarstvo uređenja prostora.