Povećanja plata smatra opravdanim i očekivanim zbog aktuelne političke situacije, ali upozorava da je sporno kako servisirati povećanje tekuće potrošnje, ukoliko nemamo dodatnih prihoda.

"Strahujem da ćemo morati povećati poreze, što bi ugrozilo privredu i standard građana",poručuje Mulešković.

Ističe da je neophodno dodatno jačati realni sektor, koji negdje jedini stvara novac i u najvećoj mjeri i finansira sve obaveze države.

"Za to se mora dodatno poboljšavati poslovni ambijent, posvetiti se stabilizaciji trenutne situacije u Crnoj Gori i putu ka EU, koji je jedini pravi za Crnu Goru i njenu ekonomiju i osloboditi se razmišljanja o bilo kojim drugim modalitetima udruživanja koji nas mogu udaljiti od tog puta", tvrdi Mulešković i napominje da ćemo jedino tako opet postati atraktivna investiciona destinacija i privući kredibilne investitore.

"Neophodan nam je dokument koji će definisati prioritetne oblasti i sektore ekonomije, koji će biti okosnica razvoja za naredni period. Zasigurno imamo još dosta prostora da razvijamo turizam, poljoprivredu, energetiku, ali i industriju i IT sektor, jer bez tog razvoja nema ni održivosti javnih finansija", poručuje Mulešković i ističe da će lakši posao imati politički stabilne zemlje, u kojima funkcionišu institucije i gdje postoji zdrava komunikacija svih učesnika u procesu donošenja odluka. Za Crnu Goru, gdje i dalje imamo povećanje rashoda za ugovore o djelu, za službena putovanja itd. to će biti teško.

"Kapitalni budžet ne omogućava rast i razvoj ekonomije. Ali treba sačekati reviziju da vidimo koliko je kapitalnog budžeta iskorišteno u prošloj godini. Posljednjih godina najavljujemo najveće kapitalne budžete, ali na kraju godine nemamo planirane rezultate. Lani je počela realizacija tek trećine predloženih kapitalnih projekata, a ostali nijesu ni započeti", kazao je Mulešković, ističući da bez kapitalnih projekata nema razvoja.

Ocijenio je da ovogodišnji budžet nije razvojni, već socijalni i potrošni. 

"On je nastavak i logičan slijed politika iz prošle godine, kojima su u fokusu socijalna davanja, a ne kapitalni projekti, pa je posljedica povećanje potrošnje u javnom sektoru", ističe Mulešković i podsjeća da su na to upozoravali MMF i Evropska komisija.

"Planirano zaduživanje od 600 miliona eura ne bi bilo problematično da je usmjereno na investicije i kapitalne projekte, ali mi se zadužujemo za tekuću potrošnju, što nije dobro", kaže Mulešković kojeg zabrinjava što smo se samo par dana prije kraja prošle godine zadužili dodatnih 50 miliona, po kamati od čak 7,5 odsto.

Istakao je da će dosta toga zavisiti od situacije u Ukrajini i mogućeg završetka agresije Rusije, dok trenutna politička situacija u Crnoj Gori ne daje ohrabrujuće inpute da očekujemo nešto bolju godinu.

Oporavak tek dogodine 

Prema riječima Muleškovića, projekcije su da ove godine globalno neće doći do smanjivanja cijena proizvoda već će se i ove godine osjećati inflatorni pritisak.

"Ipak, on neće biti tako izražen kao ove godine, što negdje jeste pozitivno. Stabilizacija cijena, te ponovni oporavak ekonomija možemo očekivati tek iduće godine. Prema nekim projekcijama, naredne godine će doći do usporavanja rasta ekonomija najjačih svjetkih sila, što nije dobar znak ni za sve ostale ekonomije. Upravo ovaj rast zavisiće od nekoliko faktora, ali najvažniji su: situacija u Ukrajini te mogućnost prestanka neopravdanog rata, rasta kamatnih stopa (koji dodatno usporava ekonomski razvoj), ali i situacija povezana sa Kinom i pandemijom kovid-19", poručuje Mulešković.