Savršeno zdravi zubi i lijep osmjeh privilegija su rijetkih, iako se zdravlje zuba nameće kao imperativ i postalo je stvar opšte kulture. Zbog različitih zdravstvenih problema većina ima problema, ne samo sa zdravljem i očuvanjem zuba, već i sa desnima, a nekada i sa kompletnom usnom dupljom. O kvalitetu i zdravlju zuba, koji su jako važni za usitnjavanje hrane i dalje varenje, treba voditi računa od najranijeg djetinjstva, tačnije od trenutka nicanja prvih mliječnih zuba.

Zbog čega je važno voditi računa o zubima i kakve probleme nebriga može da donese, za čitaoce "Života plus" objašnjava specijalista dječije i preventivne stomatologije prof. dr Mirjana Ivanović, iz Klinike za dječiju i preventivnu stomatologiju Stomatološkog fakulteta u Beogradu.

- Prvi zubi kod djece zahtijevaju istovjetnu ako ne i mnogo veću brigu u odnosu na zube odraslih. Pravilno održavanje mliječnih zuba i usne duplje od ključnog je značaja za kasniji izgled i zdravlje stalnih zuba i usta. U suprotnom, ako se preventivne mjere ne sprovode na valjan način, može doći do pojave karijesa i oboljenja parodoncijuma, odnosno potpornog aparata zuba, što u kasnijem periodu dovodi do gubitka zuba. Nažalost, karijes i gingivitis, odnosno zapaljenje desni, veoma su rasprostranjena oboljenja kod djece, a česte su i povrede vilice, koje dovode do poremećaja ortodonskog aparata. Na traume izazvane povredama posebno treba obratiti pažnju, jer ukoliko se ne zbrinu na valjan način i poslije 50. godine mogu izazvati oralni karcinom.

* Šta podrazumijevaju preventivne mjere?

- Preventivne mjere su proste, jednostavne i jeftine u odnosu na moguće liječenje ukoliko do njega dođe. One postižu i najveći efekat što se tiče oralnog zdravlja. Podrazumevaju, prije svega, zdravstveno vaspitanje kao dio oralnog zdravlja u vrtićima i školama. Isto se odnosi i na trudnice koje u kontaktu sa ginekologom treba da dobiju preporuku o odlasku zubaru radi očuvanja zdravlja ne samo sopstvenih, već i zuba budućeg djeteta. Što se tiče najmlađih, njima treba još u trenutku nicanja zuba stvarati zdrave navike o pravilnom održavanju. Da bi se zubi sačuvali od karijesa treba im uskratiti sve vrste grickalica i slatkiša između obroka. U glavnim obrocima treba da se nađu svi sastojci neophodni za pravilan rast i razvoj organizma, dok se između obroka savjetuje samo voće. Ovo je veoma važno, jer navike iz najranijeg djetinjstva ostaju i u odraslom dobu, kada zube treba čuvati na istovjetan način.

* Kada se počinje sa osnovnom higijenom?

Da bi se zubi sačuvali od karijesa i oboljenja parodoncijuma, sa oralnom higijenom se počinje čim se dijete rodi. Prva obaveza roditelja je da bebama nakon hranjenja obrišu mlečne ostatke na desnima. Kontrolne preglede obavezno obaviti nakon četiri i šest mjeseci po rođenju, pa zatim poslije navršene prve godine. Sa nepunih godinu, kada zubi polako počinju da niču, treba im dati malu četkicu da se sami na nju navikavaju gurajući je u usta. Do treće godine četkice treba prilagođavati uzrastu, a zatim dodavati mrvicu paste sa floridinom da bi nastavili sa pranjem zuba. S obzirom na to da mališani u tom uzrastu nijesu u stanju detaljno da sprovode oralnu higijenu, roditelji treba da im priteknu u pomoć, odnosno sve do sedme godine treba djeci da peru zube. U stvari, najbolje je da higijenu usta i zuba obavljaju zajedno pred ogledalom, ili da dijete puste da posmatra roditelje dok peru zube. Od sedme do dvanaeste godine roditelji djecu treba samo da kontrolišu da li redovno peru zube, odnosno da li to rade ujutru i uveče pred spavanje, kada je pranje zuba najvažnije.

* Kakva je uloga mliječnih zuba?

Mliječni zubi su važni za rast i razvoj vilice u koju treba da se smjeste stalni zubi. Oni su čuvari prostora za stalne zube koji služe za normalnu ishranu i govor. Zato svaki mliječni zub sa karijesom treba liječiti i po svaku cijenu ga sačuvati. Karijes je infektivna bolest izazvana određenim tipom bakterija, mada je faktor rizika za kvarenje zuba i specifičan sastav pljuvačke, koja takođe stvara uslove za nastanak ovog oboljenja. I na gingivitis, koji se takođe javlja veoma rano, treba obratiti pažnju, jer predstavlja posledicu lošeg održavanja oralne higijene. Manifestuje se otokom, crvenilom a nekada i krvarenjem desni. Ako se blagovremeno ne zaustave ovi procesi, u kasnijem periodu života dolazi do pojave različitih oblika parodontopatije.

NICANJE MLIJEČNIH ZUBA

Tokom prve tri godina života djeca dobijaju dvadeset mliječnih zuba. Zubi bebama najčešće počinju da niču izmeđi šestog i osmog mjeseca. Neke bebe prvi zub dobiju još sa tri mjeseca, a druge, opet, tek sa navršenih osamnaest. Roditelje sve ovo ne treba da brine, jer je vreme nicanja zuba uslovljeno nasljeđem.

Bebi obično niču dva središnja donja sekutića, a tek nakon nekoliko mjeseci niču i gornje jedinice. U prosjeku, za godinu dana beba ima šest zuba, od kojih su četiri u gornjoj vilici, a dva u donjoj. Pre nastavka nicanja ostalih zuba nastaje pauza od nekoliko mjeseci. Kada počnu da niču, niču naglo jedan za drugim, dva preostala sekutića dolje i četiri prva kutnjaka, koji ostavljaju prostor za očnjake. Očnjaci najčešće niču u drugoj polovini druge godine, a preostali kutnjaci između 24. i 30. mjeseca.

Neke beba se rode sa jednim ili dva sekutića u donjoj vilici. Ukoliko se oni klate treba ih izvaditi, jer beba može da ih proguta. Izuzetno rijetko zub može da nikne u prvih mjesec dana bebinog života. Za ovu djecu karakteristično je da će im i stalni zubi nicati ranije.

(Izvor:Večernje novosti)