Sindikati očekuju milione radnika na demonstracijama širom Francuske na kojima žele da pošalju poruku Vladi i predsjedniku Emanuelu Makronu, koji je odlučan da sprovede reformu protiv koje je 68 odsto Francuza i većina opozicije. Protiv reforme koja je dio Makronovog predizbornog obećanja danas štrajkuju prosvjetni radnici, željezničari, kontrolori leta, radnici u naftnoj industriji, bolničarke i ljekari.

Ključna promjena koju predviđa tekst koji će početkom februara razmatrati francuski parlament je u postepenom pomjeranju granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine od 2030. godine. U većini evropskih zemalja ova granica je već pomjerena, ali Francuzi smatraju da reforma pogađa najugroženije. 

Odlazak u penziju sa 62 godine biće i dalje moguć za lica sa invaliditetom i onima sa narušenim zdravljem, među kojima je najviše radnika. Vojska, policija i vatrogasci, kao i medicinske sestre u državnim bolnicama i dalje će imati pravo da se ranije penzionišu. Iz ove reforme izuzeti su i radnici koji rade od svoje 14. ili 16. godine, koji će moći da odu u penziju sa 58 odnosno 60 godina. Starosna granica za odlazak u penziju ostaje 67 godina. Puna penzija se ostvaruje pod uslovom da se doprinos plaća dovoljno dugo. Druga važna mjera u reformi penzionog sistema odnosi se upravo na dužinu plaćanja doprinosa – sa 42 na 43 godine – koja treba da stupi na snagu 2027, a ne 2035. kako je ranije predviđeno.

Projsečna penzija u Francuskoj je oko 1400 eura. Makron je u toku predsjedničke kampanje obećao da će povećati minimalne penzije, koje iznose oko 1100 eura, uključujući i sadašnjim penzionerima. Njihova penzija će, kako je objavila premijerka početkom januara, biti uvećana 85 odsto minimalne zarade, pa će iznositi oko 1200 eura mjesečno, ukoliko reforma stupi na snagu.