Taj akt, koji je usvojen krajem prošle godine glasovima parlamentarne većine, objavljen je 10. januara u Službenom listu Crne Gore.

Zakonom je ukazano da u slučaju prijave prebivališta na adresi supružnika, vanbračnog partnera ili roditelja, unos podataka kontroliše Ministarstvo unutrašnjih poslova na osnovu podataka koji su sadržani u evidencijama tog resora.

"Ako postoji sumnja u tačnost prijavljenih podataka Ministarstvo će u roku od osam dana od policije zatražiti terensku kontrolu tačnosti adrese. Ukoliko se terenskom provjerom utvrdi da osoba koja je podnijela prijavu ne živi na prijavljenoj adresi, Ministarstvo unutrašnjih poslova će rješenjem odbiti prijavu promjene prebivališta, prijavu promjene adrese stanovanja, odnosno prijavu prebivališta",  navedeno je u tekstu usvojenog zakona.

Previđene su i kazne za one koji lažno prijave prebivalište.

Na lokalnim izborima koji su održani 23. oktobra prošle godine pravo glasa imalo je 346.499 građana, što je 64 odsto od ukupnog broja birača u Crnoj Gori.

Po podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, od 2. avgusta 2022. pa do par dana pred te lokalne izbore čak 1.438 birača, iz 14 opština u kojima se glasalo, promijenilo je mjesto prebivališta.

U tom periodu je najviše novih stanovnika dobio Šavnik, sa nešto više od hiljadu i po birača, u koju se doselilo 337 osoba, što je uvećanje glasačkog tijela za gotovo 20 odsto.

Zbog sumnji u izborne manipulacije u Šavniku dokumentacija je proslijeđena tužilaštvu, a spor zbog prava glasa bio je uzork da se lokalni izbori na nekim biralištima u toj opštini ponove više puta, sada i bez jasnog termina kada će biti ponovo održani.

Pri sadašnjem stanju, novoregistrovani odmah po prijavi prebivališta dobijaju pravo glasa na lokalnim izborima budući da je Ustavni sud Crne Gore 2020. godine ukinuo takozvani “rezidencijalni uslov” po kojem je punoljetni građanin koji promijeni prebivalište tek po isteku šest mjeseci mogao da glasa.

Izvor: RTCG