Sve i kada bi građanima Hrvatske bilo praktično da dolaze u Crnu Goru u šoping ne bi li izbjegli poskupljenja koja su eskalirala nedavnim uvođenjem eura, kao što pojedini crnogorski građani ,,skoknu“ do Skadra ili Trebinja kako bi izbjegli neobjašnjiv rast cijena kod nas, ne bi se mnogo ovajdili, prenosi Pobjeda.

Od početka godine više nije na snazi ograničenje cijena osnovnih životnih namirnica, pa su se već vratile na nivo prije državne intervencije, dok su pojedini proizvodi dostigli svoje rekorde. Poskupljenje nije zaobišlo ni razne usluge, zbog, kako uglavnom pravdaju, rasta troškova života. Porasle su i plate svima prošle godine, ali se to povećanje gotovo ne osjeća. Ekonomski analitičari za to uglavnom krive ukrajinsku krizu, inflaciju i ostale faktore, ali građanima to malo znači. Ono što svi primjećujemo jeste da je težina kesa koje iznosimo iz prodavnica obrnuto proporcionalna računima koje za to plaćamo, i to ozbiljno.

Inflacija

Prema podacima Monstata, potrošačke cijene u decembru prošle godine u odnosu na decembar 2021. godine u prosjeku su više za 17,2 odsto, dok je subjektivni osjećaj građana znatno drugačiji, jer primjećujemo poskupljenja kod pojedinih proizvoda i za 100 posto. Ranije je Pobjedi iz Instituta za strateške studije i projekcije objašnjeno da se naš osjećaj inflacije prvenstveno zasniva na kretanju cijena onih proizvoda koje najčešće kupujemo, zbog čega inflaciju doživljavamo drastičnom.

- Rast, na primjer, cijena ulja na našu potrošnju ima znatno veći uticaj nego rast cijena usluge u hotelima, jer u hotel, na primjer, uopšte ne idemo. Zbog toga rast cijena prehrambenih proizvoda najviše pogađa domaćinstva nižeg životnog standarda, jer najveći dio njihovih ukupnih izdataka čine upravo izdaci za hranu i odjeću – rečeno je ranije iz Instituta.

Zarade

Ako hoćemo da se uporedimo, na primjer, sa Hrvatskom ili Slovenijom, važno je napomenuti da je prosječna zarada kod nas prošlog mjeseca bila 727 eura, dok je u Hrvatskoj i Sloveniji premašila hiljadu, odnosno, hiljadu i po eura. Minimalna zarada u Crnoj Gori je 450 eura, u Hrvatskoj 560, dok je u Sloveniji 878 eura.

Kod nas je minimalna potrošačka korpa u decembru za četvoročlanu porodicu dostigla vrijednost od čak 800 eura. Osim evidentne razlike u platama i standardu, valja naglasiti i da je riječ o članicama EU. Cijene u crnogorskim trgovinama variraju u zavisnosti od lanca i veličine marketa, a građani hrle u hipermarkete ne bi li ugrabili nešto povoljniju cijenu na nekom od artikala, što uglavnom nadomjeste na nekom drugom, koji uzmu onako usput, kada su već tu.

Poređenje

Prema podacima hrvatskog Indexa, slatko mlijeko u Hrvatskoj košta 1,59 eura, u Sloveniji je ta cijena niža za 20 centi, dok se u Crnoj Gori u zavisnosti od proizvođača cijena kreće između 1,30 do čak preko dva eura. Iznenađujuće je što je 250 g maslaca u ove dvije zemlje 3,29, odnosno, 2,69 eura, dok ga u Crnoj Gori ne možete naći ispod četiri eura, a pojedini koji slove za poseban kvalitet, koštaju i preko šest eura. Suncokretovo ulje koje nije toliko davno koštalo čak i manje od eura, i dalje je jeftinije nego u Hrvatskoj gdje košta 2,25, u Sloveniji je 2,69 eura, dok se kod nas u trgovinama može kupiti u rasponu od 1,80 do 2,20 eura.

Mala je razlika u cijeni pilećeg filea između ove dvije članice EU 5,31, odnosno, 5,49 eura, što je ipak jeftinije nego u Crnoj Gori gdje se cijene kreću od šest do preko devet eura, ponovo u zavisnosti od trgovine. Jogurt u pakovanju od 1,5 l ne možete naći ispod 1,70, a cijene idu i preko dva eura, dok ovu namirnicu Hrvati i Slovenci kupuju za 1,99 odnosno 1,49 eura. Hleb je još uvijek, barem kada je riječ o osnovnoj vrsti, značajno jeftiniji kod nas u odnosu na ove dvije zemlje, ali je na primjer sir gauda gotovo duplo jeftiniji u odnosu na naše cijene koje za kilogram dostižu i 13 eura, ponovo u zavisnosti od proizvođača. Slično je i sa cijenom riže, koju iole pristojnog kvaliteta ovdje ne možete kupiti ispod tri eura, a cijene po kilogramu prelaze i pet.