“U svijetu preko petnaest miliona ljudi godišnje oboli, a preko devet miliona umre od raka. Prema procjenama, globalno opterećenje rakom će iznositi 28,4 miliona slučajeva 2040. godine, što je porast od 47 odsto u odnosu na 2020. godinu, sa većim porastom u zemljama u tranziciji u odnosu na razvijene zbog demografskih promjena, ali i promjena faktora rizika povezanih sa globalizacijom i porastom ekonomskog razvoja. Najčešći uzroci smrti iz ove grupe bolesti u svijetu su karcinomi pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke”, navela je ona.

“U svijetu preko petnaest miliona ljudi godišnje oboli, a preko devet miliona umre od raka. Prema procjenama, globalno opterećenje rakom će iznositi 28,4 miliona slučajeva 2040. godine, što je porast od 47 odsto u odnosu na 2020. godinu, sa većim porastom u zemljama u tranziciji u odnosu na razvijene zbog demografskih promjena, ali i promjena faktora rizika povezanih sa globalizacijom i porastom ekonomskog razvoja. Najčešći uzroci smrti iz ove grupe bolesti u svijetu su karcinomi pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke”, navela je ona.

Zato je, ističe ona, jako važno staviti akcenat na četiri osnovne tačke borbe protiv ove pošasti, a to su: promocija zdravog načina života, omogućavanje ranog otkrivanja bolesti, postizanje dostupnog liječenja za sve i poboljšanje kvaliteta života oboljelima.

“Kada je u pitanju Crna Gora, najnovije informacije o globalnom opterećenju rakom, koristeći procjene incidence i smrtnosti od raka GLOBOCAN 2020, koji je izradila Međunarodna agencija za istraživanje raka, govore da je u Crnoj Gori na prvom mjestu po učestalosti karcinom pluća, a zatim karcinom dojke, kolorektalni karcinom, karcinom mokraćne bešike i prostate. Kao žena i predsjednica Skupštine Crne Gore, naročito želim da se osvrnem na karcinom dojke i rak grlića materice koji pogađaju najveći broj žena u našoj zemlji”, dodaje Đurović.

Na globalnom nivou, karcinom dojke kod žena je nadmašio karcinom pluća kao najčešće dijagnosticiran karcinom sa procijenjenih 2,3 miliona novih slučajeva.

“Prema pomenutoj procjeni, rak dojke je u Crnoj Gori na drugom mjestu po učestalosti sa 378 novootkrivenih slučajeva godišnje. Imajući u vidu da je Crna Gora država u kojoj je ovo najčešća dijagnostikovana maligna bolest kod žena koja će odnijeti život gotovo svakoj trećoj oboljeloj ženi, apelujem na sve društvene činioce da daju maksimalan doprinos promociji ranog otkrivanja raka dojke. Pozivam sve djevojke i žene da se najmanje jednom mjesečno samopregledaju zbog ranih znakova karcinoma dojke, da redovno posjećuju svog ljekara, te da koriste sve pogodnosti moderne medicine i sistema zdravstva, a prvenstveno mogućnosti organizovanog skrining programa i ranog otkrivanja raka dojke”, poručila je ona.

Što se tiče raka grlića materice, napominje Đurović, važno je naglasiti da spadamo u grupu zemalja sa visokom incidencom (na 4. mjestu prema procijeni GLOBOCAN-a za Crnu Goru), da su dvije trećine otkrivenih slučajeva u odmakloj fazi bolesti i ne mogu se operisati, dok je stopa smrtnosti od ove bolesti kod nas među najvećima u Evropi.

“Ovaj podatak bi trebalo da bude crveni alarm za cijelo društvo da je potrebno preduzeti sve mjere kako bi se galopirajući trend obolijevanja i umiranja od pomenute bolesti što prije zaustavio. Rak je bolest modernog doba koja pogađa sve generacije. Iz tog razloga, treba učiniti sve što je moguće, kroz preventivne preglede, brigu o sebi i zdrav način života, da ove bolesti bude što manje. Svako može dati doprinos i preduzeti konkretne korake u cilju smanjenja rizika od raka za sebe, svoje najbliže, zajednicu, kao i globalno. Iako raspoložemo skromnim sredstvima i resursima i često smo podijeljeni oko mnogih pitanja, moramo uložiti napore i složiti se oko tako važnih stvari kao što je zdravlje naših građanki i građana. Crna Gora mora biti jedinstvena u cilju davanja adekvatnog odgovora na ovu pošast. Krajnje je vrijeme”, zaključila je Đurović.