Na konsultativno saslušanje pozvani su predstavnici Specijalnog državnog tužilaštva, Agencije za sprječavanje korupcije i zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

Poziv je upućen i direktorici Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanji Ćalović Marković, zastupnici Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentini Pavličić, generalnom sekretaru Vlade Borisu Mariću, kao i nezavisnim ekspertima, predstavnicima Udruženja pravnika, Ministarstva finansija, Akcije za ljudska prava.

Predsjednik Odbora Momo Koprivica rekao je na sjednici Odbora u ponedeljak da je cilj saslušanja da svi učesnici steknu više informacija o Predlogu zakona.

Ministar Marko Kovač kazao je da je novina to što je predloženim zakonom propisano je da se od učinioca krivičnog djela može oduzeti imovina ako je stečena kriminalnom djelatnošću, a njena ukupno procijenjena vrijednost iznosi najmanje 50 hiljada EUR, ako je potvrđena optužnica za krivična djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.

Navodi da se time ne krši pravo na uživanje imovine.

U fokusu finansijske istrage nije, navodi Kovač, počinilac već imovina. Kada se imovia oduzme mi se fokusiramo na porijeklo te imovine odnosno utvrđivanje da li je stečena na zakonit način.

Postupci će shodno ovom Zakonu biti znatno jednostavniji, kaže Kovač.

Ana Delić, sutkinja Osnovnog suda u Podgorici, koja je bila i član radne grupe za izradu ovog zakona, navodi da je za primjenu ovog zakona neophodna i izmjena Zakona o parničnog postupka.

Generalni sekretar Vlade Boris Marić navodi da je ovo zakon koji je neophodan crnogorskom pravnom sistemu kako bi koncept pravde mogao da ojača. Rješenja su, navodi, izazovna za crnogorske institucije.

“Ovaj zakon će zahtijevati vrlo pažljivu i osjetljivu primenu u korpusu poštovanja ljudskih prava”, navodi Marić.

On, takođe, navodi da će se vjerovatno morati razvijati određeni civilni, kontrolni mehanizmi primjene ovog zakona:

“Čak i ako ovo zakonsko rješenje bude u nekom smislu odlično, to ne znači da će u potpunosti biti pravedno”, kaže  Marić.

Branimir Janjević generalni direktor Direktorata za međunarodnu pravosudnu saradnju u Ministarstvu pravde navodi da je predloženi zakon nešto novo u pravnom sistemu Crne Gore.

Vlada je u međuvremenu utvrdila amandmane na Predlog izmjena Zakona kojima je predviđeno da se postupak trajnog oduzimanja imovinske koristi može pokrenuti i nakon donošenja naredbe o sprovođenju istrage, kada postoji dovoljan stepen sumnje da je ona stečena kriminalnom djelatnošću.

Milorad Marković ekspert Savjeta Evrope i pravni stučnjak kaže da se ovdje ne govori o krivičnom postupku.

"Ovaj zakon se odnosi na imovinsk korist koja je stečena kriminalnom djelatnošću. U finansijskoj istrazi se ne prispitue krivica lica već njegova imovina i utvrđuje se da li je ona u disproporciji sa njegovim legalnim prihodima", kaže on.

Specijalni tužilac Miloš Šoškić kaže da nam trebaju brzi postupci koji će de rezultiraju oduzimanjem imovine stečene kriminalom.

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković ne spori da je Crnoj Gori neophodan ovakav zakon, jer  svakom ko je nezakonito stekao imovinu, ona mu se mora uzeti i vratiti i državi. Ona, međutim, smatra da je problem u sistemskoj primjeni,  tome kako će se zakon primjenjivati.

Pita zašto u vezi sa ovim zakonm nije sprovedena javna rasprava

Ona kaže da je njen utisak da se ovim zakonom štite javni funckioneri koji su kriminalci, korumpirani i koji su nezakonito stekli imovinu.

“U doba jednopartijskog sistema, u doba komunizma kad sudija donese rješenje o sprovođenju istrage, strana koja nije bila zadovoljna ima pravo žalbe. Vi sad hoćete, u domenu  kad postoji osnovana sumnja da nekom oduzimate imovinu. Postoje zaista  očigledne situacije gdje se može napraviti izuzetak, ali se moraju poštovati pravila postupka, to je suština priče”, kazala je Vuksanović Stnaković.

 Zaštitnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavličić, kazala je da nemamo ni efikasne, ni efektivne postupke pred sudovima.

“Ja sam dobila informaciju da do 2023. imamo 12 pravosnažnih presuda, od čega smo oduzimali manžetne, telefone i satove. Osim u tri, odnosno četiri predmeta u kojima smo imali pravosnažnu presudu na osnovu sporazuma o priznanju krivice. Je li to nama efikasan i efektivan postupak? Ne”,  kazala je Pavličić.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanjia Ćalović Marković tvrdi da je 99 odsto nezakonito stečene imovine na ime firmi iz inostranstva, offshore firmi, a ne na imena i prezimena javnih funkcinera koji su otuđili iz državnog bužeta. Kaže da je zbog toga međunarodna saradnja ključna.

“Ako se budemo bavili time, ko je blesav da na svoje ime drži stotine miliona eura u Crnoj Gori sigurno nećemo imati puno postupaka”, navodi Ćalović-Marković.

Ona kaže da nije pitanje da li treba da uvedemo oduzimanje imovine, već je pitanje kako to trba uraditi, treba naći najbolji način.

"Ja vam tvrdim, ne da niste našli najbolji, nego ste našli najgori, gori niste mogli da nađete", kaže Ćalović Marković.

 Predlog izmjena Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djetnošču crnogorski parlament razmatraće na vanrednoj sjednici u petak, prenosi portal Antena M.