Crnogorske bolnice već mjesecima nemaju određene medikamente, kao što su trombolitički ljekovi, antibiotici, terapija protiv srčanih oboljenja, a fale im i špricevi, pipete, digitalni toplomjeri...

Izvori “Vijesti” iz više bolnica kažu da su određene ljekove prinuđeni da kupuju iz sopstvenih sredstava, dok iz “Montefarma” koji snabdijeva više desetina zdravstvenih ustanova poručuju da svakodnevno isporučuju zahtijevane terapije, medicinska sredstva i potrošni materijal i da zastoj u distribuciji nastaje samo kada dobavljač nekog lijeka nema mogućnost isporuke.

”S obzirom da Montefarm snabdijeva 18 domova zdravlja, Zavod za hitnu medicinsku pomoć, osam opštih bolnica, tri specijalne bolnice, Klinički centar, da li nekog lijeka ili ampule trenutno nema, nerealno je očekivati precizan odgovor”, pojašnjavaju iz “Montefarma”.

Sagovornici “Vijesti” kažu da je na oftalmologiji nestašica antibiotske masti “hloramfenikol”, kao i kapi za oči “unitropic 0,1 odsto”, koje već duže vrijeme kupuju iz sredstava bolnice.

Tvrde da su mjesecima bili bez rastvora za infuziju “albumin 20 odsto”, kao i da od prošle godine nemaju “andol” od 300 mg, a fali im i “propafenon” koji se koristi u liječenju poremećaja srčanog ritma.

Bolnice su i bez lijeka “metaliza” koji se pacijentima daje u slučaju srčanog udara, a zbog problema u proizvodnji nestašica ove terapije zabilježena je u cijeloj Evropi. Pojedinim bolnicama fali i “aktiliza”, zamjenski lijek čija se isporuka očekuje ovog mjeseca.

Ljekari tvrde da im fali i “rivanol”, sredstvo za dezinfekciju rana, posjekotina i otoka, “dobutamin” koji se koristi kao terapija srčanih oboljenja u bolničkim uslovima, a sporadično i antibiotici “cefalexin” i “primacef”.

Pojedine bolnice su bez “forvel” rastvora, koji se daje u slučajevima predoziranja opioidima.

Na radiologiji fali i “ultravist”, kontrastno sredstvo koje se daje pacijentima prilikom snimanja skenerom.

”Od prošle godine fale abdominalni drenovi, redon drenovi, određeni brojevi hirurških rukavica, špricevi od 20 ml, panlax čepići, digitalni toplomjeri, a imali smo i nestašicu zavoja i gaze”, tvrdi sagovornik “Vijesti”.

Citostatik zafalio prošle sedmice

Snabdjevenost citostatika koje koriste onkološki pacijenti sada je dobra i nema zastoja u distribuciji i isporuci te vrste ljekova.

Direktorica Instituta za onkologiju Kliničkog centra Sanja Lekić “Vijestima” je odgovorila da toj organizacionoj jedinici trenutno ne fale ljekovi koje koriste onkološki pacijenti.

”Prethodne nedjelje je nedostajao lijek ‘abraxan’ koji je došao početkom ove nedjelje, a lijek ‘phesgo’ je nedostajao krajem januara oko desetak dana i nove količine su isporučene početkom prošle sedmice. Kako je lijek ‘phesgo’ nova formulacija već postojećih ljekova ‘herceptin’ i ‘perjeta’, to su pacijenti koji su u tom periodu imali potrebu za aplikacijom ‘phesga’ primili ‘herceptin’ i ‘perjetu’, te nije bilo odlaganja ili kašnjenja sa terapijom”.

Ona je odgovorila i da je dio ljekova bio na donjoj granici zaliha, ali je početkom februara isporučena količina koja im omogućava redovan rad, bez odlaganja.

U “Montefarmu” tvrde da nemaju zastoje u distribuciji i nabavci citostatika i da svakodnevno snabdijevaju ustanove koje potražuju terapiju za onkološke pacijente.

”Ukoliko je pacijentu tek postavljena određena rijetka ili teška dijagnoza i treba da započne liječenje određenim lijekom koji se ne nalazi na Listi ljekova, već ga odobrava ljekarska komsija Fonda za zdravstveno osiguranje ili Ministarstva zdravlja, nabavka se vrši tek nakon prispijeća rješenja na adresu Montefarma. Jedino u tim slučajevima pacijent čeka nabavku, najčešće par dana da započne liječenje, a dalji nastavak terapije mu se obezbjeđuje na vrijeme u količini i za period koji je nadležna komisija odobrila”, odgovorili su iz “Montefarma”.

O nestašici citostatika medije uglavnom obavještavaju pacijenti, koji su prinuđeni da se sami snalaze i kupuju lijek u susjednim državama.

Ne postoji stoprocentna snabdjevenost tržišta ljekovima. U prilog tome činjenica da već mjesecima mediji u zemljama EU obavještavaju o povremenim nestašicama ljekova, te Italija od 3.000 ljekova na Listi ima nestašicu 554 vrste zbog distributivnih i proizvodnih problema, a u Njemačkoj od oktobra nedostaje niz sirupa za djecu... Naše tržište je stabilno, sem sporadičnih nedovoljnih količina koje za sada uspijevamo prevazići u kratkom vremenskom periodu, kažu iz “Montefarma”

U drugoj polovini prošle godine zabilježene su nestašice više citostatika, falili su “zoladeks”, “pertuzumab” i “trastuzubam”, “docetaksel”, “zometa”... Do zastoja u nabavci ljekova za onkološke bolesnike u drugoj polovini 2022. došlo je zbog nedostatka novca za njihovu nabavku, a pojedini citostatici falili su zbog problema u proizvodnom lancu.

Sporadične nestašice i u apotekama

Crnogorske apoteke u prethodnom periodu ostajale su bez određenih ljekova uglavnom zbog problema u proizvodnom lancu.

Građani su se u prethodnom periodu žalili na nestašicu određenih insulina, ljekova protiv visokog krvnog pritiska, ali i antibiotskih sirupa za djecu, kao i “bromazepama” i “dijazepama” koji se koristi za smirenje.

Iz “Montefarma” kažu da je snabdjevenost državnih apoteka u potpunosti odgovara potrebama građana, s obzirom na to da se na osnovnoj i dopunskoj listi nalazi više od 1.600 ljekova i medicinskih sredstava, a da se recepti realizuju u 56 njihovih apoteka u Crnoj Gori.

”Sporadično može nedostajati neki od ovih ljekova do dopune zaliha prvom narednom isporukom. Imajući u vidu činjenicu da se uredno, na mjesečnom nivou, izmiruju potraživanja naših dobavljača, ukoliko trenutno neki lijek nije dostupan, razlog je nemogućnost dobavljača da ugovorene količine obezbijedi na vrijeme iz više razloga: proizvođač ima problem u prozvodnom lancu, promjena nosioca uvozne dozvole, gubitak uvozne dozvole itd. Zašto nekog lijeka nema na tržištu Crne Gore, bilo o kom lijeku da se radi, Montefarm nije adresa sa koje se može dati odgovor, jer naša ustanova po važećim zakonskim propisima već dugi niz godina nema pravo da uvozi ljekove direktno od proizvođača već nabavku vrši javnim pozivima u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama”, odgovorili su iz te ustanove.

Iz “Montefarma” su kazali i da građani, pored 56 državnih apoteka, imaju mogućnost da realizuju recepte u 120 privatnih koje imaju ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje, a da je treća opcija da, ukoliko ipak gotovinski kupe lijek koji nedostaje u javnoj ustanovi, refundiraju troškove kod Fonda.

Na novu osnovnu i doplatnu listu ljekova, koja je usvojena krajem prošle godine, uključeno je 18 generičkih ljekova, odnosno zamjenskih terapija. Time je, tvrdili su iz Vlade, napravljena ušteda za budžet od 4,25 miliona eura, a novac će biti preusmjeren za liječenje rijetkih bolesti.

Iz Demokratske partije socijalista prethodne sedmice kritikovali su odluku Ministarstva zdravlja, tvrdeći da su pojedini ljekovi protiv epilepsije nakon više godina na osnovnoj listi prebačeni na dopunsku, što znači da oboljeli sada moraju da doplate ili promijene lijek i nastave da koriste besplatnu zamjensku terapiju, prenose Vijesti.