"Mislim da je cijela situacija ispala puno gora nego što možda i jeste. Nažalost, ni gdin Spajić ni mi kao partija nismo pokazali potrebnu dozu odgovornosti da adekvatno upravljamo situacijom. Relativizovati sve ovo je pogrešno ponašanje, koje nije u skladu sa vrijednostima koje promovišemo. Jedino ispravno je izvinjenje građanima od kojih neki, s pravom, smatraju da su obmanuti", napisao je Milatović na Tviteru.

On je dodao da mora da prizna da nije srećan zbog svega.

"Ali i dalje vjerujem da je Pokret Evropa sad, kao i gdin Spajić, uz sve naše mane, ali i vrline, najbolja ponuda na političkoj sceni. Moramo naučiti iz greške, i nastaviti da radimo za bolju, bogatiju i pravedniju Crnu Goru", zaključio je Milatović.

Državna izborna komisija (DIK) je 3. februara donio odluku da se obrati Republičkoj izbornoj komisiji (RIK) Srbije, da provjere da li Mandić i Spajić imaju biračko pravo i prebivalište u toj državi. RIK je kolegama iz Crne Gore početkom ove sedmice proslijedio odgovor srpskog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) koje je utvrdilo da Spajić ima prebivalište u Beogradu, a Mandić nema.

Mandić je zvanično kandidat za predsjednika Crne Gore, dok je Pokret Evropa sad DIK-u, kasno sinoć, predao predlog kandidature Spajića.

Nakon javne polemike oko toga da li ima prebivalište, pravo glasa i državljanstvo u Srbiji juče se video snimkom oglasio i Spajić, koji je prethodno o tome govorio u više medija ali bez jasnih odgovora.

On je juče poslijepodne kazao da u Srbiji nije živio, da ne odustaje od kandidature, te da ima i da je objavio “sva potrebna dokumenta koja su predviđena zakonom za kandidaturu”.

Umjesto jasnih objašnjenja kontradiktornih izjava o prebivalištu i državljanstvu Srbije, za koje se više od godinu dana govori da ih posjeduje, on je juče u drugom obraćanju javnosti rekao da je podnio zahtjev za ispis iz državljanstva i ponovio da nema prebivalište u Srbiji.

Spajić je juče podsjetio da su predsjednički izbori 19. marta i da, kako je naveo, neke partije još ne znaju svoje kandidate, a već su “isukale mačeve na njegovu”. To je komentarisao nakon što je list “Pobjeda” objavio kopiju, kako navode, Spajićevog srbijanskog pasoša.

Lider Pokreta Evropa sad je u novembru 2021. u Skupštini rekao da nema dvojno državljanstvo.

Lider Pokreta Evropa sad je juče poručio da protiv njega ne bi bilo zavjere da nije rekao, kako je podsjetio, da će plate biti 1.000 eura, a najniže penzije 450 eura.

“Da nisam rekao da ovo neće biti mafijaška država, niko ne bi izmišljao moje nekretnine. Da nisam rekao da će Crna Gora biti zemlja slobodnih ljudi, službe bi mirovale. Izgleda da sam samo sa tri rečenice pokrenuo cijeli aparat protiv sebe, natjerao u zagrljaj one koji se javno blate, a tajno grle i dijele plijen,” naveo je Spajić.

On je ranije je negirao da ima prebivalište u Srbiji, iako je MUP Srbije u dopisu DIK-u naveo da ga on ima i dalje.

Na pitanje da li ima državljanstvo Srbije, Spajić je juče odgovorio da je imao i da je podnio zahtjev za ispis iz državljanstva. On je ponovio i da nema prebivalište u Srbiji jer ga je odjavio. “Cijeli život sam crnogorski državljanin i imam sve formalno-pravne uslove da budem kandidat za predsjednika Crne Gore, jer sam rođen u ovoj zemlji i duže od deset godina imam prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori”, naveo je Spajić.

Predsjednički izbori zakazani su za 19. mart.

Kandidata za predsjedničke izbore može predložiti stranka ili grupa građana na osnovu potpisa najmanje 1,5 odsto birača od njihovog ukupnog broja - to znači da je potreban najmanje 8.101 potpis.

Državna izborna komisija (DIK) do sada je potvrdila samo kandidaturu jednog od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrije Mandića, a učešće na izborima najavili su i poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, čelnik Demohrišćanskog pokreta Dejan Vukšić.

Glavni odbor Ujedinjene Crne Gore odlučio je da lider te partije Goran Danilović bude predsjednički kandidat.

Predsjedničkog kandidata takođe su najavile i Demokrate Alekse Bečića.

Kandidature se mogu podnositi do 26. februara.

Prema Zakonu o izboru predsjednika, ako nijedan kandidat ne dobije više od polovine važećih glasova birača, održava se drugi izborni krug za 14 dana. U njemu učestvuju dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova.

Predsjednik se bira na pet godina.