Prateći projektne aktivnosnosti u pravcu ostvarivanja  rodno osjetljivih, društveno odgovornih medija koji promovišu poštovanje ljudskog dostojanstva i rodnu ravnopravnost, kao i povećanju učešća medija u efikasnom eliminisanju rodno zasnovane diskriminacije u društvu, Pejović je istakla važnost i kvalitet ovog projekta.

Rodno zasnovano nasilje je, istakla je, težak oblik diskriminacije i kršenja osnovnih ženskih ljudskih prava i fenomen s korijenima u ekonomskim nejednakostima i nejednakostima u snazi između polova, običajima, tradicijama, religijskim vrijednostima, političkoj nestabilnosti.

Mediji su važan dio demokratije i  kao takvi, imaju posebnu odgovornost da promovišu poštovanje ljudskog dostojanstva, rodnu ravnopravnost i borbu protiv svih oblika diskriminacije. 

Ona je pozvala medije, kao važnog činioca demokratije, koji imaju posebnu odgovornost da promovišu poštovanje ljudskog dostojanstva, rodnu ravnopravnost i borbu protiv svih oblika diskriminacije, da budu rodno senzibilisani. Predrasude o položaju i ulogama žena u društvu i porodici se još uvijek snažno prepoznju kroz tekstove u svim medijima. Način izvještavanja, kao i sadržaj tekstova su uglavnom senzacionalistički.

Pejović je kazala da Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava veliki značaj i pažnju posvećuje programima koji doprinose većoj senzibilizaciji novinara i novinarki  kao i razvoju njihovih znanja i vještima za etičko izvještavanje kada je u pitanju kako uopšte rodna ravnopravnost tako i svi oblici rodno zasnovanog nailja.

Nacionalna strategija rodne ravnopravnosti 2021- 2025 je upravo prepoznala ove izazove i postavila cilj da u medijima kroz izmjenu medijskih zakona i podizanju kapaciteta smanji nivo predrasuda i stereotipa i usmjeri medije da promovišu rodnu ravnopravnost.

"Pitanje nasilja nad ženama, je ozbiljan društveni problem sa dalekosežnim posljedicama, i slučajevi nasilja ne treba da se predstavljaju isključivo kao pojedinačni, izolovani i privatni problemi“, zaključila je Pejović.