Američki državni sekretar Entoni Blinken je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji dao mali uvod u taj „veoma značajan govor“: biće riječi o putu koji je zajednički savladan u prvoj godini rata, o aktuelnoj situaciji i posvećenosti uspjehu Ukrajine koju je napala Rusija. „To je i naš uspjeh“, rekao je Blinken.

Bajdenova zamjenica, potpredsjednica Kamala Haris, citirala je svog šefa u Minhenu i ponovila obećanja koja je on više puta davao. „SAD će nastaviti svoju snažnu podršku Ukrajini onoliko dugo koliko je to potrebno“, rekla je Haris na bezbjednosnoj konferenciji. „NATO je jači nego ikad. SAD nepokolebljivo stoje iza člana 5 i NATO.“

Te rečenice, koje garantuju odbranu Evrope u slučaju ruskog napada, predsjednik SAD će sigurno ponoviti u utorak u Poljskoj. Nije slučajno to što će Bajden govoriti istog dana kada i ruski napadač Vladimir Putin namjerava da se obrati naciji.

Bajden želi da se obrati svijetu i ne prepusti Putinu da sam istupi na svjetskoj sceni dva dana uoči godišnjice ruskog napada na Ukrajinu, ocjenjuje Mihail Baranovski, šef varšavskog predstavništva trusta mozgova Njemački Maršalov fond.

„Predsjednik Bajden može da razgovara sa Poljacima, sa Ukrajincima, ali najvažnije je to što može i sa kompletnom transatlantskom zajednicom i sa američkim narodom. Mislim da će on naglasiti jedinstvo i da bi trebalo ostati jak, ostati uz Ukrajinu u dugoj borbi i moguće u dugom ratu sa Rusijom“, kaže Baranovski.

Istočno krilo okuplja se Varšavi

Glasine koje su se mogle čuti u Varšavi, da će u Poljsku doputovati i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kako bi se sastao sa Bajdenom i još devet šefova država i vlada, do sada nisu potvrđene.

U srijedu će se u Varšavi, naime, okupiti predstavnici država od Baltika do Rumunije (Estonija, Letonija, Litvanija, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Rumunija). To su zemlje na istočnom krilu NATO, u neposrednoj blizini Rusije i Belorusije, kao i Ukrajine.

Finska, koja takođe djeli dugu granicu sa Rusijom, ali zbog protivljenja Turske još nije uspjela da uđe u NATO, ne učestvuje na samitu takozvane „Bukureštanske devetorke“.

Poljski političari su proteklih dana više puta isticali da američki predsjednik dolazi u Varšavu drugi put u jedanaest mjeseci. Time se, ocjenjuju, odaje počast vojnom i strateškom značaju Poljske i ističe dobro prijateljstvo sa SAD.

U intervjuu za američki TV-kanal CNBC, načelnik poljske armije, general Rajmund Andrejčak, ukazao je da je rat protiv Ukrajine učvrstio promjenu fokusa u Sjedinjenim Državama. „Fokus iz vremena Hladnog rata jasno je pomeren sa Njemačke na Poljsku. Geostrategija je važna, geografija je važna, kao i naš napor da stabilizujemo Zapad.“

Da li je, dakle, Poljska sada glavni američki saveznik u NATO? Marek Madej, politikolog sa Varšavskog univerziteta, ne misli tako: „To što je fokus stavljen na Poljsku nije stvar izbora ili preferencija. Svi transporti za Ukrajinu moraju da idu preko Poljske i zato je to više stvar logike, geopolitičke logike.“

Američki vojnici u Evropi

S tim se slaže i šef varšavske kancelarije Njemačkog Maršalovog fonda Mihal Baranovski. Interesi SAD i Poljske su, kaže, u ratnoj situaciji toliko podudarni, da ostali različiti politički stavovi između nacionalno-konzervativnog poljskog predsjednika Dude i liberalnog demokrate Bajdena, ne igraju veliku ulogu.

„Mislim da je za Bajdena i njegovu administraciju Evropa u cjelini najvažniji saveznik, a NATO najvažniji savez. Čak i ako se fokus zbog rata pomjeri na istok, uloga Njemačke, Francuske, Velike Britanije ili Italije neće zbog toga biti umanjena“, ocenjuje Baranovski za DW.

Većina od oko 100.000 američkih vojnika u Evropi stacionirana je u Njemačkoj (oko 38.000). Zatim slijede Italija i Velika Britanija. U Poljskoj trenutno ima oko 10.000 američkih vojnika i oni su tamo uglavnom na bazi rotacije.

Ipak, postoji i stalni istureni štab američke vojske, koji bi mogao brzo da obezbijedi raspoređivanje dodatnih snaga. SAD su u Poljskoj na čelu borbene grupe NATO koja broji oko 1.000 vojnika.

Poljska i druge istočne zemlje NATO mogle bi na sastanku sa Bajdenom da zahtjevaju više američkih trupa i njihovo stalno stacioniranje. „Ako se ukaže prilika, poljska vlada će tražiti više“, kaže politikolog Marek Madej. Nejasno je, međutim, da li će predsjednik na to da odgovori pozitivno.

Vojna saradnja Poljske i SAD već sada je veoma bliska. Na to je ukazao i načelnik poljske armije, general Andrejčak. Poljska već godinama troši dva odsto svog BDP na odbranu. „Većina najsavremenije opreme dolazi iz Sjedinjenih Država. Ratni avioni, višecevni raketni bacači, tenkovi M-1, najsavremeniji na svijetu, i čitav niz drugih programa… A mi ćemo učiniti još više“, rekao je Andrejčak za CNBC.

Kakva će biti poruka Putinu?

Američki predsjednik Bajden je u martu prošle godine dospio na naslovne strane nakon govora u Varšavi u kojem je rekao: „Bože, ovaj čovjek ne može da ostane na funkciji.“ Mislio je pritom na ruskog vladara Vladimira Putina.

Bijela kuća je nakon toga ublažila tu spontanu Bajdenovu izjavu i nije se založila za promjena režima u Moskvi. Bajden je, međutim, u tom govoru otišao i korak dalje, i ratnog vođu Putina nazvao „kasapinom“, s obzirom na stradanje civila u Ukrajini. Skoro godinu dana kasnije, američka administracija potvrdila je da Putina smatra odgovornim za najteže ratne zločine.

Biće zanimljivo kako će se Bajden ovoga puta obračunati sa neprijateljem u Kremlju. A predsjednik bi mogao i da prokomentariše mogući put za okončanje rata.