Ikonopis u rožajskoj crkvi Ružice izazvao je negodovanje u lokalnoj javnosti. Iz Islamske zajednice poručuju da je riječ o pogrešnoj interpretaciji istorijskih činjenica sa lošom porukom budućim generacijama.

"Bošnjaci su prihvatali pravoslavne porodice u svoje domove, oblačili ih, hranili, čuvali i štitili, ovo su istorijske činjenice zapisane i ispričane ne od muslimana već od pravoslavaca. To je priča koja treba da bude pričana o Rožajama", kazao je za TVCG Rejhan ef. Hot, glavni imam rožajskog medžlisa Islamske zajednice.

No, iz rožajske parohije tvrde da nije bio cilj da se freskopisom podstiču podjele.

"Ovim prikazom nismo htjeli da osudimo ni pojedince niti jedan narod, već želimo ono što crkva radi vjekovima, da osudimo grijeh koji je neko počinio", istakao je Slobodan Radojević, paroh Pravoslavne crkve u Rožajama.

"U istoriju se može vratiti svako da uzme ono što želi. O istoriji treba da pričaju istoričari, hladne glave, sa distance, koliko je moguće objektivnije", dodaje Hot.

"Sa druge strane zida, desno od ulaza, prikazali smo izgradnju ove crkve Ružice i jednog muslimana koji predstavlja sve one muslimane koji su učestvovali u obnovi ove crkve i koji su svojom ljubavlju pokazali da u ovom gradu možemo da živimo u skladu, ljubavi i miru", poručuje Radojević.

Predstavnici političkih stranaka u lokalnom parlamentu na današnjem sastanku osudili su vizuelni izraz koji se našao na zidu crkve ocjenjujući da nije u skladu sa društvenim bićem Rožaja. Očekuju i javno izvinjenje.

"Ikonografija je mogla sadržati neke druge sadržaje, iz naše prošlosti na koje smo itekako ponosni. Moramo svojim postupcima prije svega upućivati ljude jedne na druge, upućivati na suživot, ono što je inače naša najveća vrijednost u Rožajama", smatra Almir Avdić, predsjednik Skupštine opštine Rožaje.

Na toj vrijednosti bazirale su se i današnje poruke

"Naše opredjeljenje je međuvjerski sklad", ističe Hot.

"Molim se za čitav narod Rožaja, za mir, zdravlje, i spasenje svih", poručuje Radojević.

Crkva Ružica je kroz istoriju nekoliko puta obnavljana, zadnje renoviranje od 2021. godine kada je i nastao ikonopis, zajednički su podržali muslimani i pravoslavci iz te opštine i dijaspore, prenosi RTCG.