Mugša ističe da prema podacima iz UNDP-ove Studije materijalnih davanja za prioritetne izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koja je objavljena u aprilu prošle godine, 77 odsto takvih lica su žene, dok sami (86,2 odsto) ili s drugim radno nesposobnim licem (10,6 odsto) uglavnom supružnikom živi 97 odsto ovih lica. Dodaje da navedena lica ostvaruju pravo na materijalno obezbjeđenje u iznosu od oko  80 eura (samci), odnosno manje od 100 eura za dva člana mjesečno.

"Navedeni podaci jasno ukazuju da se iznosi mjesečne naknade moraju povećati na pristojan nivo i da se radi o jednoj od socijalno najugroženijih grupa u zemlji i navodi da postoje kvalitetna uporedna iskustva u regionu i EU kada je u pitanju mehanizam podrške ovoj ranjivoj populaciji", saopštio je on.

Shodno navedenom, Mugoša inicijalno predlaže, vodeći se i preporukama navedene Studije, da se ide u pravcu izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti i povećanja tih iznosa i da se oni dovedu u vezu sa kretanjem minimalne penzije, na način da bi iznos bio 20 odsto –30 odsto niži od iznosa minimalne penzije, odnosno da bi iznos za pojedinca (samca) bio 70% najniže penzije i 80 odsto najniže penzije za dva člana porodice (dva lica koja imaju preko 67 godina i ne ostvaruju pravo po osnovu penzijsko-invalidskog osiguranja).

Na taj način, kako navodi, bi ova lica došla u poziciju onih koji ostvaruju pravo na staračku naknadu koje je utvrđeno u visini 70 odsto najniže penzije u Crnoj Gori.

“Vjerujem da je, posebno u situaciji ogromnog rasta troškova života, inicijativa za izmjenama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti i pristojnim povećanjem iznosa mjesečne naknade licima preko 67 godina koja ne ostvaruju pravo po osnovu penzijsko-invalidskog osiguranja socijalno pravedna i da će biti podržana kako od Vlade, tako i od poslanica i poslanika. Uostalom, ova inicijativa ne zahtijeva značajna dodatna sredstva u budžetu jer se ne radi o velikom broju takvih lica koja ostvaruju pravo na ovu naknadu”, zaključio je potpredsjednik SD-a.

Prema njegovim riječima neophodno da se mnogo više pažnje posvećuje suštinskim, socio-ekonomskim a ne dnevnopolitičkim, temama i ukazuje da se 44 849 građanki i građana zvanično vode kao nezaposleni, a više desetina hiljada rade na crno; da su 21,2% građanki i građana a svako treće dijete, u riziku od siromaštva; kao i da  preko 6 hiljada porodica, sa preko 20 hiljada članova, koristi materijalno obezbjeđenje.